Скачать презентацию URIHO — vi MODELI PROFESIONALNE REHABILITACIJE Višnja Majsec Скачать презентацию URIHO — vi MODELI PROFESIONALNE REHABILITACIJE Višnja Majsec

63da97692ab826e55eafc948774adab5.ppt

  • Количество слайдов: 59

URIHO - vi MODELI PROFESIONALNE REHABILITACIJE Višnja Majsec Sobota, prof. psih. rukovoditeljica Službe za URIHO - vi MODELI PROFESIONALNE REHABILITACIJE Višnja Majsec Sobota, prof. psih. rukovoditeljica Službe za rehabilitaciju URIHO Čapljina, 28. - 29. studenog 2013.

URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz Zagreba ima URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz Zagreba ima najdužu 67 - godišnju tradiciju bavljenja profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. - Lider je u ovom području rada s osobama s invaliditetom. Rehabilitacijskim aktivnostima u URIHO-u je osposobljeno za samostalan život i rad nekoliko tisuća osoba s invaliditetom, Kreirali smo niz novih projekata i programa kako bismo ojačali socijalnu uključenost osoba s invaliditetom.

 • prije 67 godina - prva zaštitna radionica za osobe s invaliditetom na • prije 67 godina - prva zaštitna radionica za osobe s invaliditetom na ovim prostorima • prije 67 godina – prvi započeli s profesionalnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom tijekom kojeg razdoblja je profesionalno rehabilitirano nekoliko tisuća osoba s invaliditetom • prije 45 godina – prvi uveli model stručne prakse za djecu sa smetnjama u razvoju • prije 35 godina - prvi uveli model dvojnih normi za smanjenu radnu učinkovitost osoba s invaliditetom, koji je primijenjen i u ostalim institucijama ovog tipa • prije 35 godina - prvi uveli polivalentni stručni tim za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (liječnik, psiholog, defektolog, socijalni radnik, tehnolog) te radno – socijalnu skrb o osobama s invaliditetom • unazad 20 godina URIHO-vi stručnjaci sudjeluju, kao vanjski predavači, u edukaciji budućih psihologa, socijalnih radnika, defektologa te liječnika fizikalne medicine i rehabilitacije • prije 5 godina – prvi licencirani instruktori koji se bave profesionalnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom • prva institucija ovog tipa koja je 2009. godine uvela sustav upravljanja kvalitetom prema EN ISO 9001 : 2000

 • 8. travnja 2009. godine URIHO je otvorio 1. Radni centar za nezaposlene • 8. travnja 2009. godine URIHO je otvorio 1. Radni centar za nezaposlene osobe s invaliditetom u RH – postignuti rezultati više su nego dobri - od onih koji su procijenjeni zapošljivima, nakon radno – socijalnog treninga u trajanju od 6 mjeseci do godine dana 60% korisnika se zaposlilo • 3. prosinca 2010. započela je s radom 1. Virtualna radionica / vježbenička tvrtka za nezaposlene osobe s invaliditetom u RH (URIHO-v projekt je bio u prvoj grupi institucija i udruga kojem su odobrena EU grant sredstva (sredstva darovnica) - postignuti rezultati više su nego dobri - od onih koji su procijenjeni zapošljivima, nakon usavršavanja i rehabilitacijskih aktivnosti u trajanju od 6 mjeseci 62% korisnika zaposlilo se na otvorenom tržištu rada • 2012. godine 5 -ero URIHO-vih stručnjaka položilo sve ispite i steklo međunarodno priznati certifikat iz „Qualified Personnel Case Managementa“ te su time postali Case Manageri u profesionalnoj rehabilitaciji • u ovom trenutku URIHO ima 4 (četiri) stručna tima koji se bave različitim aspektima i programima profesionalne rehabilitacije u kojima su zastupljene sve profesije koje su potrebne u profesionalnoj rehabilitaciji • prosječno radno iskustvo URIHO-vih stručnjaka u području profesionalne rehabilitacije je 15 godina (raspon od dvije do 35 godina)

Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj i u Gradu Zagrebu puno se učinilo na unapređenju Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj i u Gradu Zagrebu puno se učinilo na unapređenju rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ali problemi i nadalje postoje … • U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nalazi se i nadalje veliki broj osoba s invaliditetom koje imaju otežani pristup tržištu rada. Krajem srpnja 2013. u Hrvatskoj je bilo registrirano 6. 294 nezaposlenih osoba s invaliditetom. • Njih 25% čeka posao dulje od 5 godina, a 34% je bez ikakvog radnog iskustva. • U funkciji vremena gase se stečena znanja, vještine i navike, što slabi socijalnu uključenost osoba s invaliditetom.

… i stavovi nezaposlenih osoba s invaliditetom • 55% anketiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom … i stavovi nezaposlenih osoba s invaliditetom • 55% anketiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom smatra da je tijekom nezaposlenosti izgubilo prethodno stečena stručna znanja, vještine i radne navike !!! * * Rezultati istraživanja “Stavovi nezaposlenih osoba s invaliditetom prema zapošljavanju i neke aktivnosti s ciljem povećanja njihove zapošljivosti” (Kiš – Glavaš L. , Majsec Sobota V. , Sobota I. , Sokač K. ; Zagreb, 2008. )

Zato su nam se nametala pitanja … • Što je ostalo od stečenih znanja, Zato su nam se nametala pitanja … • Što je ostalo od stečenih znanja, vještina i navika (dugotrajno) nezaposlenih osoba s invaliditetom? • Je li došlo do promjena njihovih radnih sposobnosti? • Jesu li osobe s invaliditetom uopće motivirane za traženje zaposlenja?

… ali i odgovori na njih URIHO – v tim kreirao je dva nova … ali i odgovori na njih URIHO – v tim kreirao je dva nova rehabilitacijska modela i programa

Radni centar za nezaposlene osobe s invaliditetom 6. travnja 2009. Radni centar za nezaposlene osobe s invaliditetom 6. travnja 2009.

Tijekom rada u Radnom centru uvidjeli smo da je … • neophodno proširiti dijapazon Tijekom rada u Radnom centru uvidjeli smo da je … • neophodno proširiti dijapazon zanimanja za koja provodimo aktivnosti profesionalne rehabilitacije, • potrebno ojačati aktivnosti podrške korisnicima prilikom uključivanja na tržište rada

Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) za nezaposlene osobe s invaliditetom www. vr-radimoucimo. hr 2. svibnja Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) za nezaposlene osobe s invaliditetom www. vr-radimoucimo. hr 2. svibnja 2011.

 • Osmislili smo i realiziramo oba programa. • Standardizirali smo procedure i postupke. • Osmislili smo i realiziramo oba programa. • Standardizirali smo procedure i postupke. • Evaluirali smo dosadašnje rezultate. Partneri • Hrvatski zavod za zapošljavanje (Središnja služba i Područna služba Zagreb) • Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom RH • Grad Zagreb

Radni centar i Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) predstavljaju programe za održavanje i usavršavanje radnih Radni centar i Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) predstavljaju programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti za neposrednu pripremu za zapošljavanje osoba s invaliditetom. U skladu su s odredbama nacrta prijedloga novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom Republike Hrvatske.

Ciljevi Radnog centra i Virtualne radionice • jačanje radnih potencijala nezaposlenih osoba s invaliditetom, Ciljevi Radnog centra i Virtualne radionice • jačanje radnih potencijala nezaposlenih osoba s invaliditetom, • obnavljanje stručnih znanja i vještina te unapređenje komunikacijsko socijalnih vještina, • procjena zapošljivosti nezaposlenih osoba s invaliditetom, • jačanje zapošljivosti i konkurentnosti nezaposlenih osoba s invaliditetom na tržištu rada, • podrška u pronalaženju odgovarajućeg posla, • jačanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom

Ciljna skupina Radnog centra • teže zapošljive dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje imaju Ciljna skupina Radnog centra • teže zapošljive dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje imaju zanatsko – industrijska zanimanja • osobe s invaliditetom koje se po svojim radnim sposobnostima, znanjima, vještinama i navikama nalaze između radne okupacije i zapošljavanja u zaštitnim radionicama, integrativnim tvrtkama ili na otvorenom tržištu rada

Ciljna skupina Virtualne radionice • nezaposlene osobe s invaliditetom koje imaju administrativna, financijsko-računovodstvena i Ciljna skupina Virtualne radionice • nezaposlene osobe s invaliditetom koje imaju administrativna, financijsko-računovodstvena i komercijalna zanimanja • dugotrajno nezaposlene osobe • marginalizirane skupine nezaposlenih osoba

Princip rada TIMSKI interdisciplinarno interinstitucionalno Princip rada TIMSKI interdisciplinarno interinstitucionalno

Programska koncepcija RC i VR • selekcija korisnika, • provođenje dijagnostičkog tjedna te programa Programska koncepcija RC i VR • selekcija korisnika, • provođenje dijagnostičkog tjedna te programa radne dijagnostike, • izvođenje nastavnih programa i radnog treninga za osposobljavanje i usavršavanje znanja, vještina i navika - učenje kroz rad, • provođenje programa socijalno - komunikacijskih vještina i psiho – socijalne podrške, • evaluacija radne uspješnosti korisnika te procjena stupnja zapošljivosti osoba s invaliditetom, • radna praksa / radna proba (on the job training) korisnika kod poslodavca, • posredovanje pri zapošljavanju te pružanje podrške (osobi s invaliditetom i poslodavcu) prilikom zapošljavanja

Česte prateće pojave kod korisnika • slaba motivacija, • niska razina samopouzdanja, • nedovoljna Česte prateće pojave kod korisnika • slaba motivacija, • niska razina samopouzdanja, • nedovoljna razina socijalne podrške osobi s invaliditetom, • emocionalna nadgradnja naknadno stečenog invaliditeta: Ø osjećaj bespomoćnosti i beskorisnosti, Ø neprijateljski stav prema okolini, Ø introvertiranost, Ø depresivna stanja, Ø samoizolacija

Zato se paralelno provode radionice socijalno – komunikacijskih vještina (tzv. “soft skills”) o uvježbavanje Zato se paralelno provode radionice socijalno – komunikacijskih vještina (tzv. “soft skills”) o uvježbavanje i razvijanje komunikacijskih vještina, o razvijanje osjetljivosti za timski rad, o rješavanje problemskih situacija, o individualna odgovornost, o usvajanje prezentacijskih vještina, o podučavanje odgovornom odlučivanju, o rješavanje nesuglasica mirnim putem i sl.

Specifičnosti Radni centar Virtualna radionica o usvajanje znanja, vještina i radnih navika u zanatsko Specifičnosti Radni centar Virtualna radionica o usvajanje znanja, vještina i radnih navika u zanatsko – industrijskim zanimanjima: krojačica, kožni galanterista, knjigoveža, bravar, obućar • simuliranje stvarnih radnih situacija financijskih, računovodstvenih, komercijalnih i administrativnih odjela, o radionice opremljene alatima i strojevima po pojedinim zanimanjima • ECDL edukacija korisnika, • primjeren sadržaj radionica komunikacijskih vještina o primjeren sadržaj radionica komunikacijskih vještina • stručna praksa (radna proba) kod poslodavca, o zapošljavanje većinom u zaštićenim uvjetima • poslodavci se mogu sami uvjeriti kako su se korisnici uvježbali za različite poslove • zapošljavanje većinom na otvorenom tržištu rada o slijedi se uobičajeni tehnološki proces

Rezultati Rezultati

Radni centar 6. travnja 2009. Radni centar 6. travnja 2009.

Na natječaju Hrvatske mreže za razvoj i kreativnost 2010. u kategoriji „Kreativni i inovativni Na natječaju Hrvatske mreže za razvoj i kreativnost 2010. u kategoriji „Kreativni i inovativni projekt poticanja i razvoja tolerancije prihvaćanja različitosti u poslovnom okružju“ URIHO – v Radni centar osvojio je 2. mjesto. Generalni stupanj zadovoljstva korisnika URIHO – vim Radnim centrom 4, 65.

Struktura korisnika • do sada je Radnim centrom bio obuhvaćen 141 korisnik • prevladavaju Struktura korisnika • do sada je Radnim centrom bio obuhvaćen 141 korisnik • prevladavaju dugotrajno nezaposlene osobe s kombiniranim oštećenjima i mentalnom retardacijom (79%), slijede osobe oštećena sluha (16%) i osobe s tjelesnim invaliditetom (5%) • duljina nezaposlenosti - raspon od 1 do 21 godine

Procjena zapošljivosti korisnika • 50% - zapošljivi u zanimanju za koje su se školovali Procjena zapošljivosti korisnika • 50% - zapošljivi u zanimanju za koje su se školovali • 50% - nezapošljivi u zanimanju za koje su se školovali o prosječna razina radne učinkovitosti ispod 50% (prihvatljivi minimum u zaštićenim uvjetima), o kvaliteta izrađenih dijelova proizvoda daleko ispodprosječna, o razina radno – socijalnih vještina daleko ispod one koja bi omogućila minimalnu radno – socijalnu adaptaciju (nije se korigirala niti primjenom radionica radno – socijalnih vještina)

Zvoni li školsko zvono na uzbunu? Tko ima pravo stvarati nerealna očekivanja i nanositi Zvoni li školsko zvono na uzbunu? Tko ima pravo stvarati nerealna očekivanja i nanositi štetu osobama s invaliditetom, njihovim obiteljima, poslodavcima i cijelom društvu? Tko ima pravo stvarati nezadovoljne i nesretne ljude, nemotivirane za posao?

Predlažemo • Uvesti strože kriterije tijekom usmjeravanja i kod davanja svjedodžbi djeci s teškoćama Predlažemo • Uvesti strože kriterije tijekom usmjeravanja i kod davanja svjedodžbi djeci s teškoćama u razvoju za određena zanimanja. • Neophodno je da obrazovni sustav profiltrira i očisti kurikulume koji nemaju realnu poveznicu s tržištem rada te samo povećavaju broj nezaposlenih osoba s invaliditetom. • “Opća svjedodžba”, koja govori o mogućnosti obavljanja stupnja pojedinog zanimanja, za dio osoba s invaliditetom (a i za dio onih koji to nisu) nema smisla. S razine zanimanja trebalo bi ići na razinu određene radne operacije ili pojedinačnog radnog mjesta i u skladu s tim izdati odgovarajuću svjedodžbu. To je jedan od načina da pojedinac postigne ono što objektivno može i da se u tome doista samo-potvrđuje. • U školama bi trebalo više raditi s učenicima i njihovim roditeljima na pojašnjavanju i prihvaćanju razine očekivanja koja je u skladu s objektivnim mogućnostima učenika osobe s invaliditetom te u skladu s tim i djelovati.

Zapošljavanje • 58% zapošljivih korisnika zaposlilo se nakon radno – socijalnog treninga od 6 Zapošljavanje • 58% zapošljivih korisnika zaposlilo se nakon radno – socijalnog treninga od 6 mjeseci do godine dana - većina u zaštitnim radionicama • 25% korisnika iz grupe korisnika nezapošljivih u zanimanju zaposleno je na najjednostavnijim pomoćnim poslovima čišćenja i održavanja zelenih površina

Što s korisnicima koji su procijenjen nezapošljivima, a ne mogu se zaposliti na najjednostavnijim Što s korisnicima koji su procijenjen nezapošljivima, a ne mogu se zaposliti na najjednostavnijim poslovima? HZZ, prema postojećem Zakonu ne može ih skinuti s evidencije, a socijalna skrb, također prema aktualnom Zakonu, nije nadležna za njihov prihvat. programi socijalnog uključivanja (nacrt prijedloga novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ih predviđa, a ministarstvo nadležno za socijalnu politiku bi ih pobliže trebalo regulirati)

Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) 2. svibnja 2011. Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) 2. svibnja 2011.

Europska mreža cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN) istaknula je 2012. URIHO – vu Virtualnu radionicu Europska mreža cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN) istaknula je 2012. URIHO – vu Virtualnu radionicu kao hrvatski primjer dobre prakse Generalni stupanj zadovoljstva korisnika Virtualnom radionicom 4, 4

Struktura korisnika • do sada je Virtualna radionica obuhvatila 62 korisnika • prevladavaju dugotrajno Struktura korisnika • do sada je Virtualna radionica obuhvatila 62 korisnika • prevladavaju dugotrajno nezaposlene osobe s tjelesnim invaliditetom (50%), slijede kombinirana oštećenja (22%), oštećenja vida (15%) i oštećenja sluha (13%) • duljina nezaposlenosti - raspon od 2 do 20 godina

Procjena zapošljivosti korisnika o 74% spremno za ulazak na tržište rada po završetku osposobljavanja Procjena zapošljivosti korisnika o 74% spremno za ulazak na tržište rada po završetku osposobljavanja i usavršavanja u Virtualnoj radionici u nekom od administrativnih, računovodstveno – financijskih ili komercijalnih zanimanja i radnih mjesta. o 26% teže zapošljivo - sposobni za obavljanje jednostavnijih administrativnih ili računovodstvenih poslova, bez pritiska brzine i uz neophodnu radnu i osobnu asistenciju (primjerenije zapošljavanje u zaštitnim radionicama, odnosno integrativnim tvrtkama)

70% korisnika upućeno je u zadnjem dijelu profesionalne rehabilitacije na praksu / radnu probu 70% korisnika upućeno je u zadnjem dijelu profesionalne rehabilitacije na praksu / radnu probu kod poslodavaca na radna mjesta na kojima su se prethodno pokazali najuspješnijima (“on the job training”) • poslodavci: • praktična provjera radnih potencijala i kompetencija korisnika • jedan od najboljih načina senzibiliziranja poslodavaca i jačanja interesa za zapošljavanje osoba s invaliditetom • razvijanje socijalne osjetljivosti te prihvaćanje i implementacija normi društveno odgovornog poslovanja • mogućnost odabira potencijalnih zaposlenika • Društveno dogovorno poslovanje • korisnici – osobe s invaliditetom: • adaptacija na stvarnu radnu sredinu te primjena prethodno naučenih znanja • samo-predstavljanje i samo-potvrđivanje

Zapošljavanje 62% korisnika, od onih koji su procijenjeni u potpunosti zapošljivima u okviru zanimanja, Zapošljavanje 62% korisnika, od onih koji su procijenjeni u potpunosti zapošljivima u okviru zanimanja, unutar 3 mjeseca od završetka profesionalne rehabilitacije, se zaposlilo i zadržalo posao i dulje od 6 mjeseci.

Isplati li se profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom ? Isplati li se profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom ?

Iskustva zemalja EU - profesionalna rehabilitacija je investicija, a ne trošak, - izdaci za Iskustva zemalja EU - profesionalna rehabilitacija je investicija, a ne trošak, - izdaci za profesionalnu rehabilitaciju se nakon 13 godina rada osobe s invaliditetom vraćaju državi u cijelosti kroz poreze i doprinose iz plaće, - ukoliko se s profesionalnom rehabilitacijom ne započne u roku od 3 godine od trenutka nastanka promjena u radnoj sposobnosti, 60% osoba s invaliditetom postaje nesposobno za rad

URIHO- v uzorak korisnika profesionalne rehabilitacije • Aktivnostima profesionalne rehabilitacije u URIHO-vom Radnom centru URIHO- v uzorak korisnika profesionalne rehabilitacije • Aktivnostima profesionalne rehabilitacije u URIHO-vom Radnom centru i u Virtualnoj radionici do sada je bilo ukupno obuhvaćeno 203 korisnika. • U odnosu na 6294 nezaposlene osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, odnosno 1322 u Gradu Zagrebu, ova se skupina može opravdano tretirati kao reprezentativni uzorak na kojem se mogu napraviti određene statističke analize opravdanosti profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom.

Preduvjeti za analizu naših rezultata • umreženost podataka iz različitih sustava • točni podaci Preduvjeti za analizu naših rezultata • umreženost podataka iz različitih sustava • točni podaci o vrsti prava i duljini korištenja prava tijekom nezaposlenosti • potencijalne cijene primijenjenih usluga profesionalne rehabilitacije po korisniku (one za sada još nisu određene, niti primijenjene, jer se radi o pilot projektu) • broj korisnika zaposlenih nakon završene profesionalne rehabilitacije • duljina razdoblja unutar kojeg je došlo do zapošljavanja • bruto plaća koju korisnik zarađuje (ako je poznata, u suprotnom uzeti ili minimalnu ili prosječnu plaću. . ) • porezi i doprinosi na koje vezano za plaću država ima pravo, • duljina zaposlenosti

Uz sve ovo važno je višestruko naglasiti da je osjećaj samopotvrđivanja i egzistencijalne neovisnosti, Uz sve ovo važno je višestruko naglasiti da je osjećaj samopotvrđivanja i egzistencijalne neovisnosti, koje osobi s invaliditetom donose profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje, nemjerljiv u bilo kojoj mjernoj jedinici, pa tako i u kunama, konvertibilnim markama, eurima itd. Ovo je vrijednost iznad svih vrijednosti pa i onih statističkih.

Usklađenost URIHO-vih modela s EU standardima profesionalne rehabilitacije Usklađenost URIHO-vih modela s EU standardima profesionalne rehabilitacije

Zadnjih desetak godina • Prepoznavši da će naša domovina postati ravnopravna članica EU, pratimo Zadnjih desetak godina • Prepoznavši da će naša domovina postati ravnopravna članica EU, pratimo razvoj profesionalne rehabilitacije u europskim zemljama. • Članica smo EASPD-a, EVBB-a, Workability Europe • Intenzivno se povezujemo sa srodnim institucijama u zemljama Europske Unije te stvaramo partnerske odnose (Austrija, Njemačka, Belgija, Slovenija, Češka itd. ) • Uspoređujemo koncepcije i modele rada, standardne postupke i procedure, različite pristupe i metode, primjere dobre prakse, alate itd. • Virtualna radionica / vježbenička tvrtka u mnogim zemljama Europske Unije (Austrija, Njemačka) jedna je od usluga u programu profesionalne rehabilitacije. • Aktivnosti profesionalne rehabilitacije, namijenjene teže zapošljivim skupinama, odvijaju se u programima i uslugama poput našeg Radnog centra (Francuska, Italija).

 • Naše programe profesionalne rehabilitacije nastojimo uskladiti s preporukama i standardima koje je • Naše programe profesionalne rehabilitacije nastojimo uskladiti s preporukama i standardima koje je donijela Europska Komisija, a koji se primjenjuju u zemljama EU. • Od 2011. godine ravnopravni smo član EVBB- a - Europske asocijacije institucija koje se bave profesionalnom rehabilitacijom i profesionalnim treninzima. • 2012. godine Europska mreža cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja istaknula je URIHO – vu Virtualnu radionicu kao hrvatski primjer dobre prakse istaknuvši da je: “ Evaluacija modela pokazala kako su nakon šest mjeseci polaznici unaprijedili svoj radni potencijal, uključujući i vještine upravljanja karijerom. “ • Rezultati naših rehabilitacijskih programa u zapošljavanju osoba s invaliditetom više su nego dobri. Oni se uklapaju u kriterije uspješnosti profesionalne rehabilitacije koji se primjenjuju u zemljama Europe, a prema kojima zapošljavanje treba uslijediti unutar 3 mjeseca po završetku profesionalne rehabilitacije, a posao se treba zadržati najmanje 6 mjeseci.

Uz pomoć naših partnera postigli smo održivost i zadane ciljeve naših projekata. Uz pomoć naših partnera postigli smo održivost i zadane ciljeve naših projekata.

Modele našeg rada, vjerujemo, prenijet ćemo i izvan granica “lijepe naše”. Modele našeg rada, vjerujemo, prenijet ćemo i izvan granica “lijepe naše”.