63da97692ab826e55eafc948774adab5.ppt
- Количество слайдов: 59
URIHO - vi MODELI PROFESIONALNE REHABILITACIJE Višnja Majsec Sobota, prof. psih. rukovoditeljica Službe za rehabilitaciju URIHO Čapljina, 28. - 29. studenog 2013.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz Zagreba ima najdužu 67 - godišnju tradiciju bavljenja profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. - Lider je u ovom području rada s osobama s invaliditetom. Rehabilitacijskim aktivnostima u URIHO-u je osposobljeno za samostalan život i rad nekoliko tisuća osoba s invaliditetom, Kreirali smo niz novih projekata i programa kako bismo ojačali socijalnu uključenost osoba s invaliditetom.
• prije 67 godina - prva zaštitna radionica za osobe s invaliditetom na ovim prostorima • prije 67 godina – prvi započeli s profesionalnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom tijekom kojeg razdoblja je profesionalno rehabilitirano nekoliko tisuća osoba s invaliditetom • prije 45 godina – prvi uveli model stručne prakse za djecu sa smetnjama u razvoju • prije 35 godina - prvi uveli model dvojnih normi za smanjenu radnu učinkovitost osoba s invaliditetom, koji je primijenjen i u ostalim institucijama ovog tipa • prije 35 godina - prvi uveli polivalentni stručni tim za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (liječnik, psiholog, defektolog, socijalni radnik, tehnolog) te radno – socijalnu skrb o osobama s invaliditetom • unazad 20 godina URIHO-vi stručnjaci sudjeluju, kao vanjski predavači, u edukaciji budućih psihologa, socijalnih radnika, defektologa te liječnika fizikalne medicine i rehabilitacije • prije 5 godina – prvi licencirani instruktori koji se bave profesionalnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom • prva institucija ovog tipa koja je 2009. godine uvela sustav upravljanja kvalitetom prema EN ISO 9001 : 2000
• 8. travnja 2009. godine URIHO je otvorio 1. Radni centar za nezaposlene osobe s invaliditetom u RH – postignuti rezultati više su nego dobri - od onih koji su procijenjeni zapošljivima, nakon radno – socijalnog treninga u trajanju od 6 mjeseci do godine dana 60% korisnika se zaposlilo • 3. prosinca 2010. započela je s radom 1. Virtualna radionica / vježbenička tvrtka za nezaposlene osobe s invaliditetom u RH (URIHO-v projekt je bio u prvoj grupi institucija i udruga kojem su odobrena EU grant sredstva (sredstva darovnica) - postignuti rezultati više su nego dobri - od onih koji su procijenjeni zapošljivima, nakon usavršavanja i rehabilitacijskih aktivnosti u trajanju od 6 mjeseci 62% korisnika zaposlilo se na otvorenom tržištu rada • 2012. godine 5 -ero URIHO-vih stručnjaka položilo sve ispite i steklo međunarodno priznati certifikat iz „Qualified Personnel Case Managementa“ te su time postali Case Manageri u profesionalnoj rehabilitaciji • u ovom trenutku URIHO ima 4 (četiri) stručna tima koji se bave različitim aspektima i programima profesionalne rehabilitacije u kojima su zastupljene sve profesije koje su potrebne u profesionalnoj rehabilitaciji • prosječno radno iskustvo URIHO-vih stručnjaka u području profesionalne rehabilitacije je 15 godina (raspon od dvije do 35 godina)
Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj i u Gradu Zagrebu puno se učinilo na unapređenju rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ali problemi i nadalje postoje … • U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nalazi se i nadalje veliki broj osoba s invaliditetom koje imaju otežani pristup tržištu rada. Krajem srpnja 2013. u Hrvatskoj je bilo registrirano 6. 294 nezaposlenih osoba s invaliditetom. • Njih 25% čeka posao dulje od 5 godina, a 34% je bez ikakvog radnog iskustva. • U funkciji vremena gase se stečena znanja, vještine i navike, što slabi socijalnu uključenost osoba s invaliditetom.
… i stavovi nezaposlenih osoba s invaliditetom • 55% anketiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom smatra da je tijekom nezaposlenosti izgubilo prethodno stečena stručna znanja, vještine i radne navike !!! * * Rezultati istraživanja “Stavovi nezaposlenih osoba s invaliditetom prema zapošljavanju i neke aktivnosti s ciljem povećanja njihove zapošljivosti” (Kiš – Glavaš L. , Majsec Sobota V. , Sobota I. , Sokač K. ; Zagreb, 2008. )
Zato su nam se nametala pitanja … • Što je ostalo od stečenih znanja, vještina i navika (dugotrajno) nezaposlenih osoba s invaliditetom? • Je li došlo do promjena njihovih radnih sposobnosti? • Jesu li osobe s invaliditetom uopće motivirane za traženje zaposlenja?
… ali i odgovori na njih URIHO – v tim kreirao je dva nova rehabilitacijska modela i programa
Radni centar za nezaposlene osobe s invaliditetom 6. travnja 2009.
Tijekom rada u Radnom centru uvidjeli smo da je … • neophodno proširiti dijapazon zanimanja za koja provodimo aktivnosti profesionalne rehabilitacije, • potrebno ojačati aktivnosti podrške korisnicima prilikom uključivanja na tržište rada
Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) za nezaposlene osobe s invaliditetom www. vr-radimoucimo. hr 2. svibnja 2011.
• Osmislili smo i realiziramo oba programa. • Standardizirali smo procedure i postupke. • Evaluirali smo dosadašnje rezultate. Partneri • Hrvatski zavod za zapošljavanje (Središnja služba i Područna služba Zagreb) • Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom RH • Grad Zagreb
Radni centar i Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) predstavljaju programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti za neposrednu pripremu za zapošljavanje osoba s invaliditetom. U skladu su s odredbama nacrta prijedloga novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom Republike Hrvatske.
Ciljevi Radnog centra i Virtualne radionice • jačanje radnih potencijala nezaposlenih osoba s invaliditetom, • obnavljanje stručnih znanja i vještina te unapređenje komunikacijsko socijalnih vještina, • procjena zapošljivosti nezaposlenih osoba s invaliditetom, • jačanje zapošljivosti i konkurentnosti nezaposlenih osoba s invaliditetom na tržištu rada, • podrška u pronalaženju odgovarajućeg posla, • jačanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom
Ciljna skupina Radnog centra • teže zapošljive dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje imaju zanatsko – industrijska zanimanja • osobe s invaliditetom koje se po svojim radnim sposobnostima, znanjima, vještinama i navikama nalaze između radne okupacije i zapošljavanja u zaštitnim radionicama, integrativnim tvrtkama ili na otvorenom tržištu rada
Ciljna skupina Virtualne radionice • nezaposlene osobe s invaliditetom koje imaju administrativna, financijsko-računovodstvena i komercijalna zanimanja • dugotrajno nezaposlene osobe • marginalizirane skupine nezaposlenih osoba
Princip rada TIMSKI interdisciplinarno interinstitucionalno
Programska koncepcija RC i VR • selekcija korisnika, • provođenje dijagnostičkog tjedna te programa radne dijagnostike, • izvođenje nastavnih programa i radnog treninga za osposobljavanje i usavršavanje znanja, vještina i navika - učenje kroz rad, • provođenje programa socijalno - komunikacijskih vještina i psiho – socijalne podrške, • evaluacija radne uspješnosti korisnika te procjena stupnja zapošljivosti osoba s invaliditetom, • radna praksa / radna proba (on the job training) korisnika kod poslodavca, • posredovanje pri zapošljavanju te pružanje podrške (osobi s invaliditetom i poslodavcu) prilikom zapošljavanja
Česte prateće pojave kod korisnika • slaba motivacija, • niska razina samopouzdanja, • nedovoljna razina socijalne podrške osobi s invaliditetom, • emocionalna nadgradnja naknadno stečenog invaliditeta: Ø osjećaj bespomoćnosti i beskorisnosti, Ø neprijateljski stav prema okolini, Ø introvertiranost, Ø depresivna stanja, Ø samoizolacija
Zato se paralelno provode radionice socijalno – komunikacijskih vještina (tzv. “soft skills”) o uvježbavanje i razvijanje komunikacijskih vještina, o razvijanje osjetljivosti za timski rad, o rješavanje problemskih situacija, o individualna odgovornost, o usvajanje prezentacijskih vještina, o podučavanje odgovornom odlučivanju, o rješavanje nesuglasica mirnim putem i sl.
Specifičnosti Radni centar Virtualna radionica o usvajanje znanja, vještina i radnih navika u zanatsko – industrijskim zanimanjima: krojačica, kožni galanterista, knjigoveža, bravar, obućar • simuliranje stvarnih radnih situacija financijskih, računovodstvenih, komercijalnih i administrativnih odjela, o radionice opremljene alatima i strojevima po pojedinim zanimanjima • ECDL edukacija korisnika, • primjeren sadržaj radionica komunikacijskih vještina o primjeren sadržaj radionica komunikacijskih vještina • stručna praksa (radna proba) kod poslodavca, o zapošljavanje većinom u zaštićenim uvjetima • poslodavci se mogu sami uvjeriti kako su se korisnici uvježbali za različite poslove • zapošljavanje većinom na otvorenom tržištu rada o slijedi se uobičajeni tehnološki proces
Rezultati
Radni centar 6. travnja 2009.
Na natječaju Hrvatske mreže za razvoj i kreativnost 2010. u kategoriji „Kreativni i inovativni projekt poticanja i razvoja tolerancije prihvaćanja različitosti u poslovnom okružju“ URIHO – v Radni centar osvojio je 2. mjesto. Generalni stupanj zadovoljstva korisnika URIHO – vim Radnim centrom 4, 65.
Struktura korisnika • do sada je Radnim centrom bio obuhvaćen 141 korisnik • prevladavaju dugotrajno nezaposlene osobe s kombiniranim oštećenjima i mentalnom retardacijom (79%), slijede osobe oštećena sluha (16%) i osobe s tjelesnim invaliditetom (5%) • duljina nezaposlenosti - raspon od 1 do 21 godine
Procjena zapošljivosti korisnika • 50% - zapošljivi u zanimanju za koje su se školovali • 50% - nezapošljivi u zanimanju za koje su se školovali o prosječna razina radne učinkovitosti ispod 50% (prihvatljivi minimum u zaštićenim uvjetima), o kvaliteta izrađenih dijelova proizvoda daleko ispodprosječna, o razina radno – socijalnih vještina daleko ispod one koja bi omogućila minimalnu radno – socijalnu adaptaciju (nije se korigirala niti primjenom radionica radno – socijalnih vještina)
Zvoni li školsko zvono na uzbunu? Tko ima pravo stvarati nerealna očekivanja i nanositi štetu osobama s invaliditetom, njihovim obiteljima, poslodavcima i cijelom društvu? Tko ima pravo stvarati nezadovoljne i nesretne ljude, nemotivirane za posao?
Predlažemo • Uvesti strože kriterije tijekom usmjeravanja i kod davanja svjedodžbi djeci s teškoćama u razvoju za određena zanimanja. • Neophodno je da obrazovni sustav profiltrira i očisti kurikulume koji nemaju realnu poveznicu s tržištem rada te samo povećavaju broj nezaposlenih osoba s invaliditetom. • “Opća svjedodžba”, koja govori o mogućnosti obavljanja stupnja pojedinog zanimanja, za dio osoba s invaliditetom (a i za dio onih koji to nisu) nema smisla. S razine zanimanja trebalo bi ići na razinu određene radne operacije ili pojedinačnog radnog mjesta i u skladu s tim izdati odgovarajuću svjedodžbu. To je jedan od načina da pojedinac postigne ono što objektivno može i da se u tome doista samo-potvrđuje. • U školama bi trebalo više raditi s učenicima i njihovim roditeljima na pojašnjavanju i prihvaćanju razine očekivanja koja je u skladu s objektivnim mogućnostima učenika osobe s invaliditetom te u skladu s tim i djelovati.
Zapošljavanje • 58% zapošljivih korisnika zaposlilo se nakon radno – socijalnog treninga od 6 mjeseci do godine dana - većina u zaštitnim radionicama • 25% korisnika iz grupe korisnika nezapošljivih u zanimanju zaposleno je na najjednostavnijim pomoćnim poslovima čišćenja i održavanja zelenih površina
Što s korisnicima koji su procijenjen nezapošljivima, a ne mogu se zaposliti na najjednostavnijim poslovima? HZZ, prema postojećem Zakonu ne može ih skinuti s evidencije, a socijalna skrb, također prema aktualnom Zakonu, nije nadležna za njihov prihvat. programi socijalnog uključivanja (nacrt prijedloga novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ih predviđa, a ministarstvo nadležno za socijalnu politiku bi ih pobliže trebalo regulirati)
Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) 2. svibnja 2011.
Europska mreža cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN) istaknula je 2012. URIHO – vu Virtualnu radionicu kao hrvatski primjer dobre prakse Generalni stupanj zadovoljstva korisnika Virtualnom radionicom 4, 4
Struktura korisnika • do sada je Virtualna radionica obuhvatila 62 korisnika • prevladavaju dugotrajno nezaposlene osobe s tjelesnim invaliditetom (50%), slijede kombinirana oštećenja (22%), oštećenja vida (15%) i oštećenja sluha (13%) • duljina nezaposlenosti - raspon od 2 do 20 godina
Procjena zapošljivosti korisnika o 74% spremno za ulazak na tržište rada po završetku osposobljavanja i usavršavanja u Virtualnoj radionici u nekom od administrativnih, računovodstveno – financijskih ili komercijalnih zanimanja i radnih mjesta. o 26% teže zapošljivo - sposobni za obavljanje jednostavnijih administrativnih ili računovodstvenih poslova, bez pritiska brzine i uz neophodnu radnu i osobnu asistenciju (primjerenije zapošljavanje u zaštitnim radionicama, odnosno integrativnim tvrtkama)
70% korisnika upućeno je u zadnjem dijelu profesionalne rehabilitacije na praksu / radnu probu kod poslodavaca na radna mjesta na kojima su se prethodno pokazali najuspješnijima (“on the job training”) • poslodavci: • praktična provjera radnih potencijala i kompetencija korisnika • jedan od najboljih načina senzibiliziranja poslodavaca i jačanja interesa za zapošljavanje osoba s invaliditetom • razvijanje socijalne osjetljivosti te prihvaćanje i implementacija normi društveno odgovornog poslovanja • mogućnost odabira potencijalnih zaposlenika • Društveno dogovorno poslovanje • korisnici – osobe s invaliditetom: • adaptacija na stvarnu radnu sredinu te primjena prethodno naučenih znanja • samo-predstavljanje i samo-potvrđivanje
Zapošljavanje 62% korisnika, od onih koji su procijenjeni u potpunosti zapošljivima u okviru zanimanja, unutar 3 mjeseca od završetka profesionalne rehabilitacije, se zaposlilo i zadržalo posao i dulje od 6 mjeseci.
Isplati li se profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom ?
Iskustva zemalja EU - profesionalna rehabilitacija je investicija, a ne trošak, - izdaci za profesionalnu rehabilitaciju se nakon 13 godina rada osobe s invaliditetom vraćaju državi u cijelosti kroz poreze i doprinose iz plaće, - ukoliko se s profesionalnom rehabilitacijom ne započne u roku od 3 godine od trenutka nastanka promjena u radnoj sposobnosti, 60% osoba s invaliditetom postaje nesposobno za rad
URIHO- v uzorak korisnika profesionalne rehabilitacije • Aktivnostima profesionalne rehabilitacije u URIHO-vom Radnom centru i u Virtualnoj radionici do sada je bilo ukupno obuhvaćeno 203 korisnika. • U odnosu na 6294 nezaposlene osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, odnosno 1322 u Gradu Zagrebu, ova se skupina može opravdano tretirati kao reprezentativni uzorak na kojem se mogu napraviti određene statističke analize opravdanosti profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom.
Preduvjeti za analizu naših rezultata • umreženost podataka iz različitih sustava • točni podaci o vrsti prava i duljini korištenja prava tijekom nezaposlenosti • potencijalne cijene primijenjenih usluga profesionalne rehabilitacije po korisniku (one za sada još nisu određene, niti primijenjene, jer se radi o pilot projektu) • broj korisnika zaposlenih nakon završene profesionalne rehabilitacije • duljina razdoblja unutar kojeg je došlo do zapošljavanja • bruto plaća koju korisnik zarađuje (ako je poznata, u suprotnom uzeti ili minimalnu ili prosječnu plaću. . ) • porezi i doprinosi na koje vezano za plaću država ima pravo, • duljina zaposlenosti
Uz sve ovo važno je višestruko naglasiti da je osjećaj samopotvrđivanja i egzistencijalne neovisnosti, koje osobi s invaliditetom donose profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje, nemjerljiv u bilo kojoj mjernoj jedinici, pa tako i u kunama, konvertibilnim markama, eurima itd. Ovo je vrijednost iznad svih vrijednosti pa i onih statističkih.
Usklađenost URIHO-vih modela s EU standardima profesionalne rehabilitacije
Zadnjih desetak godina • Prepoznavši da će naša domovina postati ravnopravna članica EU, pratimo razvoj profesionalne rehabilitacije u europskim zemljama. • Članica smo EASPD-a, EVBB-a, Workability Europe • Intenzivno se povezujemo sa srodnim institucijama u zemljama Europske Unije te stvaramo partnerske odnose (Austrija, Njemačka, Belgija, Slovenija, Češka itd. ) • Uspoređujemo koncepcije i modele rada, standardne postupke i procedure, različite pristupe i metode, primjere dobre prakse, alate itd. • Virtualna radionica / vježbenička tvrtka u mnogim zemljama Europske Unije (Austrija, Njemačka) jedna je od usluga u programu profesionalne rehabilitacije. • Aktivnosti profesionalne rehabilitacije, namijenjene teže zapošljivim skupinama, odvijaju se u programima i uslugama poput našeg Radnog centra (Francuska, Italija).
• Naše programe profesionalne rehabilitacije nastojimo uskladiti s preporukama i standardima koje je donijela Europska Komisija, a koji se primjenjuju u zemljama EU. • Od 2011. godine ravnopravni smo član EVBB- a - Europske asocijacije institucija koje se bave profesionalnom rehabilitacijom i profesionalnim treninzima. • 2012. godine Europska mreža cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja istaknula je URIHO – vu Virtualnu radionicu kao hrvatski primjer dobre prakse istaknuvši da je: “ Evaluacija modela pokazala kako su nakon šest mjeseci polaznici unaprijedili svoj radni potencijal, uključujući i vještine upravljanja karijerom. “ • Rezultati naših rehabilitacijskih programa u zapošljavanju osoba s invaliditetom više su nego dobri. Oni se uklapaju u kriterije uspješnosti profesionalne rehabilitacije koji se primjenjuju u zemljama Europe, a prema kojima zapošljavanje treba uslijediti unutar 3 mjeseca po završetku profesionalne rehabilitacije, a posao se treba zadržati najmanje 6 mjeseci.
Uz pomoć naših partnera postigli smo održivost i zadane ciljeve naših projekata.
Modele našeg rada, vjerujemo, prenijet ćemo i izvan granica “lijepe naše”.
63da97692ab826e55eafc948774adab5.ppt