Скачать презентацию Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja GLAVA 2 Скачать презентацию Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja GLAVA 2

b0fd559d504461c018d22d6dc072b9e8.ppt

  • Количество слайдов: 16

Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja GLAVA 2 Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja GLAVA 2

CILJEVI ovog poglavlja su: Razumjeti primarno tržište n Razumjeti sekundarno tržište n Razumjeti proces CILJEVI ovog poglavlja su: Razumjeti primarno tržište n Razumjeti sekundarno tržište n Razumjeti proces trgovanja na berzi n 1 -2

Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja n Primarno tržište – Postoje dva načina primarnog Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja n Primarno tržište – Postoje dva načina primarnog emitiranja na tržištu običnih dionica: • Prva javna ponuda • Dodatna izdanja – U slučaju obveznica imamo dvije vrste izdanja na primarnom tržištu: • Javnu ponudu i privatnu ponudu – Investiciono bankarstvo • Uloga investicionog bankarstva ili investicionih bankara svodi se na plasiranje prve javne ponude dionica i obveznica na tržištu • Investicioni bankari se nazivaju garanti ili potpisnici emisije • Nacrt zahtjeva se drugačije zove prvi prospekt i poznat je pod nazivom „crvena haringa“ • proces “čvrsta veza” • sporazum najboljih namjera 1 -3

Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja 1 -4 Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja 1 -4

Tržište vrednosnih papira i proces trgovanja – Prva javna ponuda • • n Komisije Tržište vrednosnih papira i proces trgovanja – Prva javna ponuda • • n Komisije za vrijednosne papire i distribucije preliminarnog prospekta zainteresovanim investitorima, investicioni bankari organizuju promociju izdanja ili roads shows. Indikacije interesa nazivaju se knjiga, a postupak izbora potencijalnih investitora zove se prikupljanje ponuda (bookbuilding). – Registracija na polici • Vrijednosni papiri spremni za izdavanje predstavljaju registraciju na polici. Sekundarno tržište – Sekundarno tržište uključuje: nacionalne i lokalne berze, OTC- tržište i direktnu trgovinu između dvije strane – New York Stock Exchange i Američka (NYSE) berza (Amex) – Funkciju OTC- tržišta vrši mreža dilera i brokera povezanih komunikacionim linijama. – Nasdaq predstavlja Nacionalno udruženje sistema automatske kotacije dilera vrijednosnih papira. – Tržište Nasdaq podjeljeno je na dva sektora, nacionalni tržišni sistem Nasdaq (koji obuhvata nešto više kompanije) i tržište male kapitalizacije Nasdaq (koje obuhvata manje kompanije). 1 -5

Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja – Nasdaq ima tri nivoa pretplatnika : • Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja – Nasdaq ima tri nivoa pretplatnika : • Najveći je 3. nivo pretplatnika za preduzeća koja trguju ili specijaliste (market makers) na OTC-tržištu vrijednosnih papira. • Pretplatnici 2. nivoa primaju sve kupovne i prodajne cijene, ali ne mogu registrovati svoje lične kotacije • Pretplatnici 1. nivoa primaju samo „inside-kotacije“ (npr. najviše kupovne i prodajne cijene za svaku dionicu) – Treća i četvrta tržišta • Treće tržište odnosi se na trgovanje preko OTC-tržišta vrijednosnim papirima uvrštenih na berzi • četvrto tržište znači da direktno trgovanje između investitora vrijednosnim papirima uvrštenim na berzi odvija se bez posredovanja brokera 1 -6

Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja n Trgovanje na berzi – Na berzi je Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja n Trgovanje na berzi – Na berzi je prisutno nekolika vrsta brokera i dilera: • ovlašteni broker • na parketu • Registrovani trejderi • Odd-lots dileri • Specijalisti – Brokerski terminal • Dualni listing i trgovanje postojali su određeno vrijeme, zapravo sve do 1975. godine kada je uveden brokerski terminal – Listing zahtevan od firmi • Vrijednosni papiri mogu biti trgovani na berzi ako budu primljeni na berzu. Prijam se naziva listing (engl. listing). • Da bi se kotirali na jednoj od poznatiji svjetski berzi, vrijednosni papiri moraju ispunjavati stroge kriterijume: neto dohodak firme, tržišna vrijednost javno držanih firmi, broj javno držanih dionica, broj stejkholdera koji su vlasnici najmanje oko 100 dionica. 1 -7

Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja – Delisting • Njujorška berza također ima pravo Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja – Delisting • Njujorška berza također ima pravo da oduzme dozvolu vrijednosnim papirima da se ne mogu trgovati kada vrijednosni papiri dožive pad ispod dozvoljenih kriterijuma – Berzanski nalozi • Berzanski nalozi predstavljaju dokument kojim se nalaže kupovina i prodaja određenih finansijskih instrumenata. Nalozi mogu biti: • Po količini: tipičan (engl. lot), koji sadrži zaokružen iznos (obično 100 finansijskih instrumenata), atipičan (engl. odd lot), koji sadrži manji iznos od zaokruženog; • Po vrsti: tržišni, ograničeni i stop (stop – loss, stop – buy); • Po vremenskom periodu: dnevni (ističu sa zatvaranjem dnevnog trgovanja), do opoziva i na početku ili na kraju godine (ostaju na snazi i do šest mjeseci, ukoliko ih klijent ne otkaže). 1 -8

Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja n Tržišni indeksi – indeksi i prosjeci – Tržište vrijednosnih papira i proces trgovanja n Tržišni indeksi – indeksi i prosjeci – Dow Jones industrijski prosjek – Standard & Poor’s indeksi – 400 Mid. Cap indeks – Value line prosjek – Kobinovani Nasdaq indeks – Wilshire 500 indeks – Russel indeks 1 -9

PONAŠANJE U FINANSIJAMA Glava 3. PONAŠANJE U FINANSIJAMA Glava 3.

CILJEVI ovog poglavlja su: Odgovoriti koje postoje psihologije ponašanja n Razumjeti funkciju vrijednosti n CILJEVI ovog poglavlja su: Odgovoriti koje postoje psihologije ponašanja n Razumjeti funkciju vrijednosti n Razumjeti problem vjerovatnoće investiranja n Razumjeti društveno-kognitivnu psihologiju n 1 - 11

Ponašanje u finansijama n n n Psihologija investiranja – Postoje tri grane psihologije: • Ponašanje u finansijama n n n Psihologija investiranja – Postoje tri grane psihologije: • kognitivna psihologija, društvena sociologija i društveno-kognitivna psihologija Kognitivna psihologija – Kognitivna psihologija se dijeli, prema tome, kako dolazimo do informacija, kako se sjećamo informacija, kako obrađujemo informacije, kako ocjenjujemo i donosimo odluke – Zbog lakšeg objašnjenja možemo podijeliti našu analizu na tri dijela. Prvo, da li ljudi korektno procjenjuju mogućnosti i ishode? Drugo, da li ljudi dovoljno tretiraju različite mogućnosti donošenja odluka? Treće, da li je novac jednak vrijednosti? Ova pitanja ćemo analizirati suprotnim redoslijedom. Funkcija vrijednosti – Bernoulijevo objašnjenje zašto ljudi odabiraju niži iznos, odnosno radi se o novčanoj vrijednosti koja nije ista što i subjektivna korist ili vrijednost po osobi 1 - 12

Ponašanje u finansijama n n Implikacije investiranja Problem vjerovatnoće odlučivanja – U tradicionalnom modelu Ponašanje u finansijama n n Implikacije investiranja Problem vjerovatnoće odlučivanja – U tradicionalnom modelu očekivane vrijednosti vjerovatnoća predstavlja čin teškog odlučivanja i očekivana vrijednost je linearna funkcija vjerovatnoće Mogućnosti i ishodi – Postoje tri respektabilne heurističke metode: raspoloživost, prilagođavanje i usidrenost Reprezentativnost – Osoba koja donosi odluke može također napraviti grešku u slučaju ignorisanja veličine uzorka (mali uzorci su manje pouzdani nego veliki), predugo ocjenjivanje vrieednosnih odnosa, nedostatak regresione analize (tendencija ekstremnih rezultata koji su praćeni rezultatima koji su jednaki prosjeku) itd 1 - 13

Ponašanje u finansijama n n Raspoloživost – Pretpostavimo, između ostalog, dvije varijable koje se Ponašanje u finansijama n n Raspoloživost – Pretpostavimo, između ostalog, dvije varijable koje se nalaze u pozitivnoj korelaciji kao, naprimjer, recimo prinos na akcije i performanse; neophodno je posmatrati četiri kombinacije: visok iznos i dobre performanse (+, +), nizak iznos i loše performanse (-, -), visok iznos i loše performanse (+, -), nizak iznos i dobre performanse (-, +). Prve dvije kombinacije podržavaju pozitivnu korelaciju, dok druge dvije ne. Različita istraživanja su došla do saznanja da ljudi zasnivaju donošenje svojih odluka jedinstveno na (+, +) ishodu, tj. oni traže potvrđivanje Prilagođavanje i usidrenje – Često ocjenjivanje se donosi na osnovu početne vrijednosti (npr. profit iz prošle godine) i nakon toga vrši se prilagođavanje 1 - 14

Ponašanje u finansijama n Društvena-kognitivna psihologija – Prekomjerno samopouzdanje • Prenaglašeno samopouzdanje se najčešće Ponašanje u finansijama n Društvena-kognitivna psihologija – Prekomjerno samopouzdanje • Prenaglašeno samopouzdanje se najčešće javlja kada je pitanju naša procjena i sposobnost – Nasumice raditi je neumjerenost • U slučaju poznatog događaja postoji uzročna veza između ponašanja i ishoda, dok u slučajnog događaja radi se samo o sreći koja determinira ishod 1 - 15

Ponašanje u finansijama n Psihologija društva – Dvije vrste konformizma se mogu razlikovati: informativno-društveni Ponašanje u finansijama n Psihologija društva – Dvije vrste konformizma se mogu razlikovati: informativno-društveni uticaj i normativnodruštveni uticaj – Studija konformizma je urađena od strane Sherifa 1937. godine – U drugom eksperimentu, Asch je 1951. godine organizovao okrugli sto sa sedam ljudi i postavio im pitanje da naprave različitu liniju komparacije – Kaskada se zasniva na malom broju realnih informacija 1 - 16