Suradničko učenje Zagreb, 9. 3. 2007. Renata Vivek-Božić 1
VJEŽBA ZADATAK: Podijelite uloge te postupajte u skladu s njima! Imate dvije minute da složite sliku kvadrata! Nemojte čitati uloge drugih osoba u vašoj grupi! n 1. ULOGA: Vi ste samo PROMATRAČ! Ne uključujte se u rad ostalih članova grupe. Na kraju ćete biti i IZVJESTITELJ o načinima rada vaše grupe. n 2
Vježba 2 n n n 2. ULOGA: Vi ste PRAKTIČAR – budite vrlo usmjereni na RJEŠENJE ZADATKA. Učinite sve što znate; vi ste i ANIMATOR - animirajte DRUGE ČLANOVE vaše grupe da bi zajedno s vama riješili zadatak! 3. ULOGA: Vi ste FILOZOF. Budite vrlo kreativni u verbalnom traženju rješenja zadatka, ali sve radite sami, ne uključujte druge u svoj rad! 4. ULOGA: Budite HVALITELJ! Nemojte se uključivati u rad svoje grupe, ali pohvaljujte druge članove za njihov rad! 3
4
Vježba 3 Što smo postigli ovim radom? n Suradnja na ostvarenju cilja, komunikacija n Koji je cilj ove vježbe? n Strategije učenika, kakva je međusobna suradnja, način suradnje, poslušnost uputama, različite uloge n n Grupni ili timski rad? 5
TEORIJA n n "Brojne pedagoške situacije, karakteristične po broju sudionika, pridonose ostvarivanju ciljeva odgoja i obrazovanja koji se odnose na kognitivni, afektivni i psihomotorni razvoj. " (Bognar-M. , 1993. , str. 463. ) Demokratsko društvo zahtijeva školu u kojoj je nastava orijentirana prema učeniku i zato se primjenjuju razne suvremene didaktičke strategije koje učenike uključuju i osamostaljuju u nastavnom procesu. To su strategije AKTIVNOG UČENJA. 6
TEORIJA 2 n Paradigma demokratskog obrazovnog procesa je ERR sustav u kojem je odjelotvoreno interaktivno i SURADNIČKO UČENJE. n ERR sustav je učinkovit obrazovni proces u kojem kroz evokaciju, razumijevanje značenja, refleksiju, primjenom strategija aktivnog učenja, učenik uči na vlastitom iskustvu, razumije naučeno i vlastitim riječima, u novim situacijama, primjenjuje naučeno. (Danijela Bertić, Dijana Krašovec-Salaj, 2000. ). 7
TEORIJA 3 n n Lyman Lawrenc (1988. ) KOOPERATIVNO UČENJE - strategije učenja djece u malim skupinama uz pomoć pozitivne interakcije. Odvijaju se u učionicama gdje se odvijaju rasprave i prikazi tih rasprava koje imaju trajne pozitivne posljedice na obrazovanje djece. Johnson & Johnson (1991. ) KOOPERATIVNO UČENJE - niz strategija usustavljenih tako da omoguće djelotvorno stjecanje akademskih znanja i vještina, te socijalnih vještina. Za osnovni princip dobrog učenja navode dobro motiviranu skupinu koja ima jasno postavljen zadatak i pravila po kojima će se ponašati pri rješavanju zadataka. 8
Opće karakteristike suradničkih razreda: n n n Pozitivna međuovisnost – učenici uviđaju da su potrebni jedni drugima kako bi obavili neki zadatak zato se i maksimalno trude, uzajamno pomažu i ne odustaju Pojedinačna i grupna odgovornost – svaki učenik ima svoj zadatak, a njegov rezultat doprinosi i grupi Osobna i izravna prijateljska interakcija – učenici komuniciraju, međusobno si pomažu, dogovaraju se, razmjenjuju i potiču učenje, prenose svoje znanje drugima, traže načine učenja 9
Suradnički razredi 2 n n Interpersonalna i malogrupna umijeća – grupe ne mogu dobro funkcionirati ako učenici ne raspolažu društvenim umijećima za suradnički rad kojim ih poučava učitelj, a ona uključuju vodstvo, odlučivanje, izgradnju povjerenja, komunikaciju i upravljanje sukobom Umijeća koja se odaberu za poučavanje ovise o dobi učenika, a neka od njih su: lijepo ponašanje, uporaba čarobnih riječi (izvoli, hvala, molim) u svim situacijama, dijeljenje osjećaja, davanje i primanje različitih mišljenja, vrednovanje sebe i drugih, vođenje, komuniciranje, odlučivanje, izgradnja povjerenja i rješavanje sukoba. 10
Suradnički razredi 3 Heterogeno članstvo i grupiranje – učenici su grupirani po znanju – visoko, nisko i srednje n Zajedničko vodstvo – svi članovi grupe su jednako važni i svi sudjeluju u odlučivanju te svi prolaze faze pripreme, realizacije i vrjednovanja n Izravno poučavanje društvenih umijeća, odnosno učenje socijalnih vještina n 11
Suradnički razredi 4 n n Praćenje i intervencija nastavnika – učitelj je cijelo vrijeme prisutan te svojim intervencijama surađuje u procesu učenja i nastajanja ideja Djelotvoran grupni rad – učenici uče što to znači raditi u grupi, timu te svi moraju proći kroz sve uloge u radu; uloge su prema zadatku, (npr. prikupljanje građe, čitanje teksta, izrada plakata, terenski rad, mjerenje vremena, itd. ) 12
Plan za uspjeh suradničkog učenja Kako bi olakšao učiteljima Eric Jensen (1995. ) je izložio proces u 10 koraka: n 1. sadržaj – odrediti ciljeve nastavne jedinice te kod učenika izazvati znatiželju, n 2. objašnjavanje zadatka – suradničkim grupama treba objasniti zadatak, dati konkretne upute, te iznijeti svoja očekivanja n 3. sam "trenutak" – provjeriti da li učenici imaju pitanja, te ih pustiti da razmišljaju o zadatku kako bi mogli doći do rješenja problema 13
Plan 2 n n 4. usmjeriti na suradnju 5. započeti grupni rad – ne smije izostati pozitivni poticaj, ali intervencija učitelja mora biti minimalna 6. grupne izjave – izjave o tome kako grupni proces može poboljšati i razviti školske i socijalne sposobnosti 7. učenici međusobno dijele školske i socijalne sposobnosti – u razgovoru i interakciji s drugima učenicima iznose vlastita iskustva o tome kako su se osjećali i što su naučili 14
Plan 3 n n n 8. učiteljica s učenicima dijeli akademska i suradnička iskustva – učiteljica upućuje učenicima što je vidjela, čula i osjetila. Iznosi učenicima kako su surađivali, kako su se ponašali u tijeku rješavanja problema 9. zaključni razgovor i završetak – dati učenicima mogućnost da iznesu svoja iskustva vezana uz grupni proces, te provjeriti individualnu odgovornost unutar grupa 10. potrebno je čestitati učenicima uz pljesak proslava 15
PREDNOSTI SURADNIČKOG UČENJA n n Čudina-Obradović i Težak (1995) za dvije temeljne prednosti SURADNIČKOG UČENJA navode: pomaže razvijanju sposobnosti rješavanja problema i sposobnosti zaključivanja, poboljšava odnose medu članovima skupine i vlastito samopoštovanje. Suradničkim učenjem poboljšavaju se rezultati UČENJA (Peko, Pintarić 1999. ). 16
Prednosti 2 Merediht, K. S. , Steele, J. L. , Temple, C. 1998, prema Peko i Pintarić, 1999. ) navode sljedeće rezultate sudjelovanja u suradničkom učenju: n bolji uspjeh i produljeno pamćenje, n češće razmišljanje višeg reda, dublje razumijevanje i kritičko mišljenje, n usredotočeniji rad u razredu i manje nediscipline, n veća motiviranost za bolje ocjene i učenje, n veća sposobnost da se situacija promotri iz tuđe perspektive, 17
Prednosti 3 n n n n pozitivniji, tolerantniji i prijateljskiji odnosi s vršnjacima bez obzira na etničku ili spolnu pripadnost, prirodne sposobnosti, stalež ili druge razlike veća društvena podrška, bolje psihološko zdravlje, prilagodba i boljitak, pozitivniji odnos prema samome sebi na temelju samoprihvaćanja, veće društvene kompetencije, pozitivniji stavovi prema predmetima, učenju i školi, pozitivniji odnos prema učiteljima, ravnateljima i ostalom školskom osoblju. 18
SURADNIČKO UČENJE n n Jedan od konkretnih prijedloga za poboljšavanje rada u školi, radi zadovoljavanja potreba učenika i učitelja jest i suradničko, kooperativno, timsko-suradničko učenje ili model učeničkog tima, kako se sve naziva taj oblik učenja. Osnovna karakteristika takvog učenja jest suradnja učenika te dijeljenje/kompromis. Učenje u timu nije jedini način učenja, ali učenjem se postaje kreativniji i pronalaze novi načini učenja. 19
Suradničko učenje 2 n n n To je zajedničko učenje učenika u parovima, grupama ili timu. Cilj je bavljenje zajedničkim problemom, temom, istraživanjem, kreativnim stvaranjem. Mnoge su prednosti ovog načina učenja, suradničkim učenjem u heterogenim skupinama najviše dobivaju slabiji učenici. Svi članovi skupine su odgovorni za uspjeh skupine, ali i za svoj vlastiti uspjeh unutar skupine. Prijedlog o ovakvom načinu rada je nastao zbog nezadovoljenih psiholoških potreba djece, pogotovo potrebe za moći, njihovom malom aktivnošću na nastavi, premalom količinom znanja, a uz to i zbog prijetnje neuspjehom od strane učitelja. 20
Suradničko učenje 3 n n Ono što učenici rade zajedno u parovima ili grupama: čitaju neki tekst; pišu vlastiti rad koji drugi čitaju i predlažu im promjene; izrađuju grupni rad ili scenski prikaz pred svima; izrađuju plakat; prepričavaju tekst; pišu intervju; nastavak priče ako se stalo s čitanjem teksta; olujom ideja odgovaraju na neko pitanje; dijele se u timove koji drugima postavljaju pitanja, ali tako da sami znaju sve odgovore; u grupi odgovaraju na napisana pitanja zajedno služeći se udžbenikom i/ili bilježnicom i svi moraju imati izvršene sve grupne i pojedinačne zadatke. Pomaganje uključuje pregled pravopisa, gramatike te da li su u grupi izrađeni svi zadaci. 21
Veličina i sastav grupe, tima Obično se koriste grupe od 4 do 6 djece n Većina literature preporuča da skupine budu veličine 4 učenika, jer tada ima 6 smjerova komunikacije n U sastavu grupe veliku ulogu ima i zastupljenost dječaka i djevojčica n Većina literature preporuča da u grupi taj broj bude podjednak n 22
Veličina 2 Grupe mogu biti sastavljene od djece istih sposobnosti i od djece različitih sposobnosti n Učenici s više sposobnosti više razgovaraju i sadržaj razgovora je usmjeren na učenje. Takva djeca su izvor pomoći u grupama i daju većinu objašnjenja. n 23
Rad u paru n n Učenici međusobno zajedno rade i pri tome zajedno uče jedan od drugoga U radu nije važno samo stjecanje znanja tj. nije važno samo što se uči nego i kako se uči Osnovna bit ovog načina rada je u tome da svaki od učenika treba biti aktivan Jedan učenika potiče i kontrolira rad drugog učenika, ali istodobno kontrolira i svoje djelovanje 24
Par 2 n n n Parovi se u razredu najčešće određuju prema rasporedu sjedenja, ali također ovise i o sadržaju, te ciljevima nastave Rad u paru se može organizirati u okviru svih nastavnih predmeta Učenici mogu zajedno: ¨ postavljati probleme, ¨ prikupljati informacije, ¨ izraditi plan rješavanja, ¨ rješavati i provjeravati rješavanje problema 25
GRUPA n n Grupnim radom učenika potiče se razvoj učenja suradnje i omogućuju se razmjenjivanje misli koje potiču razumijevanje Današnja praksa u razredu pokazala je da iako djeca sjede po grupama ne rade timski niti surađuju na izradi školskih zadataka, nego je taj rad individualiziran. Razlog tome je u načinu učiteljeva postavljanja zadataka pred učenike. Uobičajena praksa grupnog rada u školama je prikazana na sljedećim slikama. 26
Grupa 2 n Svaki učenik radi individualno na svom zadatku n Svaki učenik individualno rješava isti zadatak 27
Grupa 3 Svi članovi grupe rade na istom zadatku ili na različitima unutar jedne n Moguće je da jedan član grupe napravi sve a da ostali promatraju n Ovaj rad ne zahtijeva suradnju n GRUPA ĆE BOLJE IZRADITI ZADATAK AKO SE ORGANIZIRA KAO TIM! n 28
TIM n n U timu svaki član tima svoj zadatak, različit od ostalih Ako svaki član tima ne napravi svoj dio posla, zadatak tima u cjelini ne može biti izvršen Uspjeh tima ovisi o uspjehu svakog njegovog člana Zato su učenici radeći u timovima motiviraniji nego kad rade u grupama 29
GRUPA - TIM GRUPA TIM A B C A, B, C – zadaci za ostvarenje cilja 30
Metode suradničkog učenja Stvoriti organizaciju razreda koja će poticati učeničke interakcije s ciljem međusobne suradnje n Suradnju i interakciju medu djecom možemo potaknuti uvođenjem suradničkih grupa n Rad na projektu, istraživački rad, timski rad su dugoročnije suradničke strategije n 31
Slagalica n n Zadatak/tekst je podijeljen na onoliko dijelova koliko ima članova u grupi Svako dijete radi na jednom dijelu zadatka, a zadatak ne može biti riješen dok svi učenici nisu uspješno riješili svoje pojedinačne zadatka Kada su svi dijelovi zadatka riješeni moguće je spojiti dijelove slagalice Suradnja u ovoj vrsti grupa je u samom zadatku, a postoji i odgovornost svakog pojedinog učenika 32
Slagalica 2 Naravno, zadatak može biti i tako riješen da se za svaki riješeni dio dobije slovo i dobiva se završni pojam n Ili se upisuje u križaljku n VARIJANTA: tekst se dijeli u nekoliko dijelova i svaka grupa uči pojedini dio, a onda učenici prenose znanje o tom dijelu drugim timovima nakon preraspodjele učenika u nove grupe (A 1, A 2, A 3, B 1…) n 33
A 1, A 2, A 3, A 4 – dijelovi istog zadatka 34
Grupno istraživanje n n U ovoj vrsti grupa djeca moraju međusobno surađivati kako bi riješili neki zadatak Njihovo djelovanje treba biti nekako koordinirano. U početku, u nižim razredima učiteljica može učenicima podijeliti uloge poput: voditelj, tajnik, nadglednik, izvjestitelj, mjeritelj vremena i dr. , dok u višim razredima kada su djeca iskusnija može im se prepustiti određenje uloga grupe. 35
Učenici surađuju na zadatku kako bi došli do rješenja 36
GROZDOVI n n n Jedna od strategija koja potiče učenike da slobodno i otvoreno razmišljaju o nekoj temi Mogu se koristiti i u fazi evokacije i u fazi refleksije, dakle mogu potaknuti razmišljanje prije obrade teme, a mogu poslužiti i kao način ponavljanja obrađene teme te kao način stvaranja novih spoznaja i veza. Koraci u stvaranju grozdova: napisati ključnu riječ ili frazu u sredini papira ¨ zapisivati riječi ili fraze koje vam padnu na pamet u vezi s temom ¨ tijekom prisjećanja pojmova i njihova zapisivanja povezujte pojmove za koje smatrate da se mogu povezati ¨ zapisujte što više pojmova sve dok ne istekne vrijeme ili ideje ne presuše. ¨ 37
Grozdovi 2 Grozdovi su fleksibilna strategija n Mogu se oblikovati individualno ili grupno n Kao grupna aktivnost mogu poslužiti kao okosnica za grupne ideje što omogućuje učenicima dodir s asocijama i vezama koje su drugi učenicima izvukli iz primjera n 38
Čitanje u paru Učenici u paru rade na dijelu teksta (čitaju i sažimaju) tako da jedan drugoga ispituje nakon upoznavanja s tekstom n Oba učenika prolaze uloge izvjestitelja i primatelja s pažljivim slušanjem i postavljanjem pitanja, čitaju sažetke n Tekst se dijeli u dva dijela – mijenjaju se uloge za prvi i drugi dio n Izvještava se pred svima n 39
Čitanje u paru 2 n Prednosti: ¨ Za teške tekstove – dvoje je pametnije! ¨ Usmjeravaju se na sadržaj, održava se koncentracija ¨ Vrijeme za pregled i refleksiju i oblikovanje svojim riječima ¨ Dijalog o sadržaju ¨ Učenici slušaju jedni druge i poučavaju ¨ Svaki dio teksta dobije nekoliko parova 40
Uglovi n n Učenici se sami pripremaju za neku temu, a zatim se dijele u grupe za, protiv ili neodlučeno; učenici o svojem stavu razmišljaju i pišu argumente; u grupama istog mišljenja raspravljaju o argumentima; tokom debate imaju pravo mijenjati grupe te uvijek reći svoje mišljenje Nakon završetka svaka grupa sažima svoje stajalište, a zatim svaki učenik samostalno 41
Uglovi 2 Može poslije čitanja neke knjige, gledanja filma ili neka važna tema n U sebi sadrži: odabir teme, nešto znanja o temi, samostalni rad, aktivno zagovaranje svoje ideje, aktivno slušanje i razmišljanje o stajalištima drugih skupina, javno mijenjanje mišljenja i sažimanje svog stajališta n 42
Recipročno poučavanje omogućuje da se svi učenici nađu u ulozi učitelja i vode druge kroz tekst n Učenici su u grupama od 4 do 7 učenika n Svi učenici imaju isti tekst i izmjenjuju se kao učitelji n Uloga učitelja traži od učenika da izvrši pet zadaća: n 43
Recipročno poučavanje 2 Nakon što učenici pročitaju odlomak (u sebi), učenik u ulozi nastavnika treba: n sažeti što je pročitao, n smisliti nekoliko pitanja o odlomku i dobiti odgovore drugih učenika na njih, n razjasniti problem u vezi s kojim drugi učenici nisu sigurni, n predvidjeti što će biti rečeno u sljedećem odlomku, n zadati svima da pročitaju sljedeći odlomak i prozvati sljedećeg učenika koji preuzima ulogu učitelja 44
Kratke suradničke strategije n n Predviđanje u paru Učenici u parovima slušaju nekoliko riječi koje se odnose na likove, okružje i dio teksta te ih zatim zajedno komentiraju i zapisuju predviđanja u vezi s tekstom Rasprava u parovima ili grupi, zapisuju se predviđanja Čita se tekst Predviđa se na početku, ali se tokom zajedničkog čitanja mogu predviđanja mijenjati 45
Kratke strategije 2 Razmisli/u paru razmijeni n Pojedinačno učenici razmišljaju o nekoj temi, zatim u paru razmjenjuju svoja mišljenja n Izvještavanje n Brza, jednostavna tehnika n Primjenjuje se na većinu sadržaja n Parovi se mogu pridružiti drugim parovima 46
Kratke strategije 3 Sažmi/u paru razmijeni n Učenici se prisjećaju teksta koji su već čitali, sažimaju ga u 2 -3 rečenice n U parovima razmjenjuju sažetke i komentiraju sličnosti-razlike ili pišu novi sažetak n Varijacija prethodne metode 47
Kratke strategije 4 Formuliraj/razmijeni/poslušaj/kreiraj n Parovi zasebno formuliraju odgovore, potom ih razmjenjuju i slušaju naizmjence, zajednički kreiraju novi odgovor ili perspektivu pomoću rasprave i razrade 48
Kratke strategije 5 Kolo naokolo n Papir i olovka se šalju od člana do člana grupe n Učenici mogu ili ne mogu gledati prethodno zapisano n Zapisuju se ideje na zadanu temu n Varijante: druga boja olovke, verbalno, ogledalo i sl. 49
Suradničke matematičke aktivnosti Nastajanje ciljnog broja Svaka grupa ima kartice od 0 -9 n Izabiru se bez gledanja tri kartice i jedna ciljna – tri broja urediti matematičkim operacijama da se dobije ciljni broj n Stariji učenici imaju desetice ili se izvlači više kartica n 50
Matematičke aktivnosti 2 Koji broj? Matematički detektivski zadatak u parovima ili malim grupama n Drugi sadržaji – gdje sam? Tko sam? n Niz brojeva od 1 do npr. 40. učenik bira svoj broj i pomoću niza natuknica drugi učenik pogađa taj broj n 51
Matematičke aktivnosti 3 Momčadi/igre/turniri Članovi iste momčadi (heterogene) suradnički uče gradivo, a pojedinačno (ili u homogenim grupama) primjenjuju znanje u natjecateljskoj igri n Na kraju se zbroje bodovi momčadi n 52
Kratki zadaci rješavanja problema i rasprava Kad se razbrojene glave slože n Učenice se dijele u male grupe od 3 ili 4 člana, svaki dobiva broj n Učitelj postavi pitanje ili problem n Učenici razmišljaju sami, potom raspravljaju u grupi n Učitelj prozove neki broj i svi učenici s tim brojem izvještavaju o raspravi u svojoj grupi 53
Kratki zadaci 2 Olovke u sredinu Kad učenici razmjenjuju ideje stavljaju svoje olovke na stol n Pojedini učenik ne govori dok sve olovke ne budu na stolu n Ravnopravnost u grupi n 54
Kratki zadaci 3 Intervju u tri koraka n Učitelj postavlja pitanje ili problem na koji učenici samostalno odgovaraju ili samo razmišljaju n U parovima se intervjuiraju kako bi razmijenili odgovore n Parovi se spajaju u četvorke te međusobno razmjenjuju zamisli 55
Kratki zadaci 4 Trampi problem n Učitelj predaje ili podijeli primjerke teksta n Učenici se podijele u slučajne parove koji pronalaze 4 -5 najvažnijih rečenica n Parovi se pridružuju drugom paru u četvorke i raspravljaju o najvažnijim dijelovima i pojašnjavaju nejasnoće n Svaki par piše skupinu pitanja ili problem za drugi par, spajaju se i ispituju 56
Kratki zadaci 5 n n Ne viri u karte Učitelj dijeli materijal koji se poučava u dijelovima i po grupama Svaki učenik u svakoj grupi dobiva jedan ili dva dijela; čita svoj tekst pa u grupi objašnjava svoj dio i slažu se dijelovi u logičku cjelinu Učenici opisuju svoje dijelove te ispituju druge o njihovima, ali ne zaviruju Kad se materijal organizira raspravlja se kako se dijelovi uklapaju, rješava se problem i izvlače rješenja i implikacije 57
Aktivnosti koje zahtijevaju kretanje po razredu n n Pomiješani razred Učenici se podijele u grupe A 1, A 2, A 3, B 1, B 2… Učitelj postavlja pitanje ili problem Učenici razmišljaju u svojim matičnim grupama pa svi učenici s brojem 1 prelaze u susjednu grupu i razmijene rezultate pa se vrate u matičnu Učitelj postavi novo pitanje, kreću učenici s brojem 2 u dvije grupe dalje… 58
Kretanje po razredu 2 n n n Pomiješaj/zaustavi/spari Učenici stoje i kreću se slobodno po učionici, učitelj kaže STOP i U PAROVE i oblikuje se par s najbližom osobom i sjedne Učitelj postavlja pitanje i učenici raspravljaju o njemu; ponavlja se nekoliko puta VARIJANTA: Učenici oblikuju vanjski i unutarnji krug od jednakog broja učenika, krugovi rotiraju u suprotnim smjerovima…parovi su nasuprot 59
Kretanje po razredu 3 n n Rotirajući pogled Skupine pitanja (6 -8) se napišu na brojem označenim papirima i zalijepe po prostoriji Grupama se dodijeli jedno pitanje, krenu prema papiru s pitanjem, razgovaraju o njemu i zapišu odgovor Na nastavnikov znak grupe odu do novog lista, pročitaju pitanje i odgovor i dodaju svoje Ponavlja se (po mogućnosti) do povratka 60
Kretanje po razredu 4 n n Obilazak galerije Učenici prvo obrade neki problem u grupama s raznih stajališta i naprave nešto konkretno u vezi teme – dijagram, sliku, graf Polijepi se po zidovima ili stavi na stolove Grupe se rotiraju u učionici kako bi pogledale i sve raspravile; vode bilješke Nakon pregleda vrate se svojim radovima te komentiraju i mijenjaju svoje radove 61
Kretanje po razredu 4 n n n Jedan ostaje-tri šeću Učenici obrade neki pojam s različitih stajališta i naprave dijagram, graf, sliku… Svaki učenik i grupa dobiju broj Učenici se rotiraju na učiteljev znak: učenik 1 se zarotira za jednu grupu, učenik 2 za dvije, učenik 3 za tri, jedan učenik ostaje na mjestu i objašnjava rad matične grupe drugim učenicima Učenici prave bilješke na temelju viđenog za raspravu u matičnim grupama; svaki gost daje jedan specifičan komentar o radu matične grupe; zahvaljivanje obavezno! Svi se vrate u matične grupe, izmjenjuju zapise o viđenom, mijenjaju svoje radove 62
Vježbe koje zahtijevaju izražavanje mišljenja i samostalno istraživanje n n n Vrijednosna os Učitelj postavi pitanje na koje postoje različiti odgovori duž neke osi Svaki učenik sam razmisli i zapiše Učenici se poredaju duž te osi u skladu sa stajalištem – moraju porazgovarati s drugim učenicima i saznati njihova stajališta Razgovaraju o svojim odgovorima s učenicima s obje strane Varijanta: os se presavije po sredini, pa učenici s potpuno različitim stajalištima raspravljaju o svojim odgovorima 63
Izražavanje mišljenja 2 n n n Akademska kontroverzija Učitelj priprema tvrdnje koje imaju najmanje dva obranjiva stajališta Učenici se podijele u grupe od 4 člana, a parovi unutar grupa dobivaju stajalište koje moraju braniti; parovi razgovaraju, te se povremeno razdvoje u nove parove s kolegama istih stajališta i razmjenjuju razloge koje su drugi kolege naveli u obranu svojeg stajališta Učenici se vrate prvim parovima i izjave neku tvrdnju potkrijepljenu razlozima 64
Akademska kontroverzija 2 n n n Svaki par prikaže svoje argumente drugom paru unutar svoje grupe koji sluša i pravi bilješke te dva para potom raspravljaju Varijanta: parovi u svakoj grupi mijenjaju mišljenja i ponovo se razdvajaju Na kraju, učenici prestaju braniti stajališta i konstruiraju mišljenje u vezi s kojim mogu postići konsenzus, uz potporu najboljih razloga iz prethodne rasprave 65
Izražavanje mišljenja 3 n n n Grupna istraga Učitelj odabere motivirajuću i zanimljivu temu koju će razred istražiti s mnogo strana ili u nekoliko dijelova Učitelj uvodi temu i pokazuje početnu zbirku materijala i izvora koje učenici pregledavaju , postavljaju pitanja za istragu i dijele podteme Varijanta: učenici metodom oluje ideja dolaze do podtema i o njima raspravljaju, uz učiteljevo sudjelovanje i o drugima izvorima o toj temi 66
Grupna istraga 2 n n n Učenici se organiziraju u istraživačke grupe i planiraju svoje istraživanje, učitelj može tražiti plan istraživanja u pismenom obliku Članovi svih grupa se okupljaju i raspravljaju da li su dijelovi istrage obuhvatili zadanu temu Učenici provode istraživanje u nekom vremenskom roku (nekoliko minuta do dana) Učitelj ih obilazi i pomaže u istraživanju teme te provjerava ima li svaki učenik odgovornu ulogu u poslu Prezentacija pred cijelim razredom, odabiru se najvažniji rezultati Prezentacije bi trebale biti aktivne i zanimljive, uključiti sve članove grupe 67
Izražavanje mišljenja 4 Uloge koje učenici glume n Zadane su uloge unutar svake grupe, usmjerene na zadatak ili na održavanje grupe, ili oboje n Da se učenici izvješte u ponašanjima vezanima uz uloge, dijele se i uloge unutar grupa, poput: 68
Uloge 2 n n n n Inspektor: provjerava razumiju li svi trenutni zadatak. Izviđač: traži potrebne informacije od drugih grupa ili učitelja. Mjerač vremena: pazi na vremenska ograničenja i održava usredotočenost grupe na aktivnost. Aktivni slušač: ponavlja ili parafrazira ono što su drugi rekli. Postavljač pitanja: izvlači ideje i na zadatak usmjerene priloge svih članova grupe. Čitač: čita sve pisane materijale grupi. Sažimatelj: prikuplja grupne zaključke kako bi oni imali smisla u cjelini. 69
Još neki oblici 1. Suradničko vježbanje 2. Suradnička prezentacija 3. Oluja ideja 4. Puzzle grupe 5. Natjecanje grupa 6. Projekt grupe 7. Suradničke igre 70
Poučavanje umijeća suradnje Objasniti učenicima zašto je suradnja važna u školi i svijetu n Objasniti im svako umijeće kojim želite da se služe, i pokazati im kada se i kako služe n Gledati i slušati učenike dok rade u grupama i voditi bilješke o tome kako se učenici služe spomenutim umijećima n 71
Poučavanje umijeća suradnje 2 Razgovarati s učenicima o njihovu služenju umijećima n Poticati ih da razmisle kako su opisana umijeća omogućila bolji rad njihovoj grupi i kako bi mogli poboljšati svoja umijeća n Osigurati više prilika za služenje umijećima tako da se učenici osjećaju ugodno dok se njima služe n U malim grupama raspraviti koristi n 72
LITERATURA n n n Desforges, Charles (ur. ) (2001) Uspješno UČENJE i poučavanje: psihologijski pristup. Zagreb: Educa. Jensen, Eric (2003) Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno poučavanje. Zagreb: Educa. Klippert, Heinz (2001) Kako uspješno učiti u timu: zbirka praktičnih primjera. Zagreb: Educa. Mužic, Vladimir (1999) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa. Steele, Jeannie L. , Kurtis, S. Meredith, Temple, Charles, Walter, Scott, (1998) Vodici I-VIII projekta Čitanje i pisanje za kritičkog mišljenje. Terhart, Evald (2001) Metode poučavanja i UČENJA. Zagreb: Educa. 73
n Renata Vivek-Božić Kralja Petra Krešimira 38, 48260 Križevci 048/270 503 098/193 63 93 renata. vivek@kc. t-com. hr n Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci Matije Gupca 36, 48260 Križevci tel. /faks 048/712 630 74
HVALA NA PAŽNJI! SVAKO DOBRO U RADU! 75
Скачать презентацию Suradničko učenje Zagreb 9 3 2007 Renata Vivek-Božić
0bf13135da70b2260813861878b20cee.ppt