Pronalaženje informacija baze podataka i strategija njihova pretraživanja

Pronalaženje informacija: baze podataka i strategija njihova pretraživanja Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Medicinski fakultet u Splitu

Pretraživanje informacija na internetu n Opći pretraživači q q n Yahoo http: //www. yahoo. com Google http: //www. google. com Specijalizirani pretraživači i portali q q q Google Scholar http: //scholar. google. hr Health on the Net http: //www. hon. ch/home. html Pliva. Med. Net http: //www. plivamed. net/

n Elektronički časopisi q BMJ http: //bmj. com/ CMJ http: //www. cmj. hr q Slobodno dostupni časopisi http: //www. freemedicaljournals. com/ http: //www. doaj. org/ Bibliografske baze podataka q MEDLINE/Pub. Med q Current Contents q Web of Science (Wo. S) q Scopus Medicinske knjižnice q n n

Rast broja medicinskih časopisa Stoljeće/godina Broj časopisa 17. 10 18. 436 19. 1 147 1961. ~ 6 000 2000. ~ 16 000

Gdje smo danas? n n Znanstveni časopis još uvijek ima središnju ulogu u priopćavanju novih rezultata. Većina časopisa ima elektroničke inačice. Mrežni arhivi medicinskih časopisa i članaka Open access OA medicinski časopisi n Open Choice (Springer) n Pohrana rukopisa (NIH Public Access Policy) n Institucijski repozitoriji n

Baze podataka Osnovne značajke

Što su baze podataka? n n Organizirane zbirke podataka Svaka se baza podataka sastoji od zapisa Zapisi sadrže određena polja s točno određenim podatcima Svako polje ima: q q n Nepromjenjivi naziv (npr. Authors) Promjenjivi sadržaj (npr. Tomic S, Markotic A…) Neka polja nose različite nazive u različitim bazama iako im je sadržaj isti

Primjeri strukture zapisa n Current Contents n MEDLINE/ Pub. Med n Web of Science

Kako nastaju? n n Baze podataka izrađuju strukovna udruženja, knjižnice, profitne i neprofitne udruge… Stvaraju ih stotine stručnjaka različitih profila: q q q Knjižničari – definiraju strukturu baze podataka kako bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad Računalni stručnjaci – izrađuju bazu i sučelja te brinu o tehničkoj podršci Indekseri – radovima pridodaju ključne riječi kojima opisuju sadržaj

Vrste baza podataka n Osnovne vrste su: q q q n n Bibliografske baze podataka Citatne baze podataka Baze podataka s cjelovitim tekstom Postoje i druge (npr. tekstualno-numeričke), ali su tri navedene najvažnije za pronalaženje podataka o izvornim znanstvenim radovima Mnoge baze podataka su kombinacija dviju ili više osnovnih vrsta

Bibliografske baze podataka n n Temeljni sekundarni izvor podataka Sadrže osnovne podatke o primarnim izvorima (objavljenim radovima): autor/i, naslov rada, naslov časopisa, godina/svezak/stranice, naziv ustanove i sl. , ključne riječi, sažetak… Razlikuju se prema znanstvenim područjima koja obuhvaćaju, broju časopisa, knjiga i drugih publikacija koje obrađuju, strukturi i opsegu bibliografskoga zapisa (neke baze opisuju svaki rad s desetak polja, a neke s tridesetak i više) te dodatnoj obradi (predmetnice) Služe za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje

Najvažnije bibliografske baze u području medicine n n n MEDLINE EMBASE Current Contents q q n n Clinical Medicine Life Sciences Psyc. INFO CINAHL

Citatne baze podataka n n n Osim osnovne strukture bibliografskih baza podataka one dodatno obrađuju popise korištene literature i prate citiranost radova unutar skupine publikacija koje obrađuju Daju odgovor na pitanje koliko je puta citiran neki rad ili neki autor Ne bilježe razliku između pozitivnih i negativnih citata Tek je u novije vrijeme moguće razlikovati samocitate Koriste se za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje i za praćenje odjeka određenoga rada ili autora unutar znanstvenoga područja

Dostupne citatne baze n Web of Science q n Scopus q n Sve do 2004. godine jedina citatna baza Elsevier je objavljuje 2004. godine Google Scholar q q Googleova tražilica lansirana također 2004. godine Prati citiranost radova unutar izvora koje pretražuje

Baze podataka s cjelovitim tekstom n n n Najčešće su to zbirke elektroničkih časopisa jednoga ili više izdavača U pravilu sadrže i bibliografski opis svakoga rada Potpuni tekst rada obično je dostupan u dva osnovna formata: HTML i PDF HTML omogućuje laku navigaciju unutar samoga rada, hipertekstualne veze između pojedinih dijelova, povezivanje literaturnih navoda u samome tekstu s njihovim popisom na kraju itd. PDF preslikava izgled rada iz tiskane inačice publikacije i stoga je pogodniji za pohranjivanje i tiskanje

Dostupne baze cjelovitoga teksta n n n Science. Direct q Zbirka elektroničkih časopisa jednoga od najvećih izdavača znanstvenih časopisa Elseviera q Dostupan nam je samo dio časopisa, a ne svi i to najčešće od 1997. godine Academic Search Complete q Zbirka od oko 7900 časopisa različitih izdavača; dostupna preko sučelja EBSCOhost Core Biomedical Collection q Časopisi različitih izdavača; sučelje Ovid. SP CINAHL with Full Text q Sučelje EBSCOhost The Cochrane Database of Systematic Reviews q Sučelje Ovid. SP

Kako pristupiti? Centar za online baze podataka http: //www. online-baze. hr

Mogućnosti pristupa n S računala iz mreže ustanove koja je unutar sustava znanosti i visokoga školstva (unutar CARNetove mreže) n S bilo kojeg računala preko proxy servera za sve korisnike koji imaju elektronički identitet u sustavu AAI@Edu. Hr n Preko CARNetovih modemskih ulaza n S bilo kojeg računala za ustanove članice biomedicinskoga konzorcija za dio baza dostupnih preko Ovida (potrebna lozinka)

Osnovne baze podataka Pregled

Što je MEDLINE? n n Najveća i najpoznatija medicinska baza podataka MEDLINE obuhvaća: q q q n medicinu stomatologiju veterinarske znanosti sestrinstvo biološke znanosti Dostupna nam je preko četiri različita sučelja: q q Ovid. SP Web of Knowledge EBSCOhost Pub. Med

Osnovni podatci n n n n Stvara je i održava: National Library of Medicine, Washington, DC. Pokriva razdoblje od 1940 -ih do danas Sažetke sadržava >75% uključenih bibliografskih zapisa Obuhvaća časopise iz oko 80 zemalja (oko 50% iz SAD-a) na 30 -ak jezika Indeksira oko 5. 400 časopisa Trenutno ima oko 21 milijun zapisa 10 hrvatskih časopisa Dnevno ažuriranje

Pub. Med http: //www. ncbi. nlm. nih. gov/pubmed n n n Servis koji pored baze MEDLINE sadrži i dodatne zapise iz bioloških časopisa zastupljenih u arhivu Pub. Med. Central Poveznice s arhivom Pub. Med Central (PMC), OA časopisima i pretplaćenim časopisima na mrežnim sjedištima agregatora ili izdavača Javno dostupan

Me. SH - Medical Subject Headings n n Kontrolirani rječnik (tezaurus) koji se koristi za indeksiranje i pretraživanje biomedicinske literature Preko 20. 000 deskriptora (organizirani abecedno i hijerarhijski) Glavne predmetnice (headings) i potpredmetnice (subheadings) Javno, online dostupan Me. SH Browser na adresi http: //www. nlm. nih. gov/mesh/MBrowser. html

Current Contents n n n Thomson Reuters, ranije Institute for Scientific Information (ISI) Indeksira sadržaje oko 10. 000 znanstvenih časopisa i drugih publikacija Dostupan preko dva sučelja: q q n n n Ovid. SP (http: //gateway. ovid. com/autologin. html) Web of Knowledge (http: //isiknowledge. com/) Većina članaka uključuje i autorske sažetke na engleskom jeziku Dostupni podatci od druge polovice 1993. godine do danas (Ovid) Baza se ažurira jednom tjedno

Web of Science (Wo. S) n n n n http: //www. isiknowledge. com Multidisciplinarna baza Obuhvaća razdoblje od 1955. godine do danas Indeksira preko 12. 000 najutjecajnijih znanstvenih časopisa General Search – pretraživanje po zapisima Cited Reference Search – pretraživanje po citatima Pruža uvid u literaturu koja je prethodila objavljivanju rada i uvid u utjecaj toga rada na daljnja istraživanja Časopisima koji su indeksirani u Wo. S-u, na temelju citiranosti objavljenih članaka, izračunava se svake godine čimbenik utjecaja (impact factor) u bazi Journal Citation Reports

Web of Science sadrži Tri citatna indeksa: n Science Citation Index Expanded (SCIex) q n Social Sciences Citation Index (SSCI) q n Indeksira oko 8. 300 časopisa iz različitih znanstvenih područja Indeksira oko 2. 800 časopisa s područja društvenih znanosti Arts & Humanities Citation Index (AHCI) q Pokriva oko 1. 600 časopisa s područja humanističkih znanosti i umjetnosti

Journal Citation Reports n n n Sadrži čimbenike utjecaja (impact factore) časopisa koji su indeksirani u Wo. S-u. Čimbenik utjecaja je omjer između broja citata koje su radovi u nekom časopisu dobili u toj godini i broja radova objavljenih u tom časopisu u prethodne dvije godine. Ima dva izdanja: q q JCR Science Edition JCR Social Sciences Edition

Scopus n http: //www. scopus. com n Bibliografska baza nizozemskog izdavača Elseviera n Obuhvaća područja prirodnih, tehničkih, medicinskih i društvenih znanosti n Bibliografski zapisi imaju sažetke (od 1966. god. ) n Svaki bibliografski zapis ima pretraživ popis literature (od 1996. god. ) n Prati citiranost radova unutar baze n 100 % MEDLINE, 100 % EMBASE

Što sve Scopus indeksira? n Različite vrste publikacija q Oko 19. 500 aktivnih naslova, 5. 000 izdavača n n Časopisi iz različitih zemalja q q n 18. 500 znanstvenih časopisa 300 zbornika skupova i sl. 400 publikacija tvrtki Više od 50% iz Europe, Afrike i s Bliskog istoka Najveći broj hrvatskih časopisa indeksiran je upravo u Scopusu Ukupno oko 47 milijuna zapisa