POGLAVLJER CHAPTE 11 11 ODREĐIVANJE CIJENE I TRŽIŠNA

POGLAVLJER CHAPTE 11 11 ODREĐIVANJE CIJENE I TRŽIŠNA MOĆ

PREGLED POGLAVLJA 11 11. 1 Osvajanje potrošačevog viška Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć 11. 2 Cjenovna diskriminacija 11. 3 Međuvremenska cjenovna diskriminacija i cijena maksimalnog opterećenja 11. 4 Dvodijelna tarifa 11. 5 Određivanje cijene paketa proizvoda 11. 6 Oglašavanje 2 of 41

Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Opšte napomene Poslovanje preduzeća može biti u situaciji konkurentnih tržišta ili na tržištima gdje preduzeća imaju određenu tržišnu moć. Kojim menadžerima je teže donositi poslovne odluke? Zašto? Menadžeri konkurentnih preduzeća – briga o troškovima ali ne i o cijeni. Menadžeri preduzeća sa tržišnom moći – briga o k-kama tražnje, procjena elastičnosti, strategije određivanja cijena. Sve strategije za određivanje cijena imaju isti cilj: osvajanje potrošačevog viška i njegov transfer proizvođaču (prodavaču). 3 of 41

11. 1 OSVAJANJE POTROŠAČEVOG VIŠKA Graf 11. 1 Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Osvajanje potrošačevog viška U slučaju da preduzeće može naplaćivati samo jednu cijenu svim kupcima, ta cijena bit će P*, a proizvedena količina bit će Q*. U najboljem slučaju, preduzeće bi željelo naplaćivati višu cijenu potrošačima koji su spremni platiti više od cijene P*, te na taj način osvojiti dio potrošačevog viška područjem A krivulje potražnje. Preduzeće bi takođe željelo prodati potrošačima koji su spremni platiti cijenu nižu od P*, ali samo ako to neće uzrokovati sniženje cijene za druge potrošače. Na taj način, preduzeće takođe može osvojiti dio viška područjem B krivulje potražnje. USD/Q Količina ● cjenovna diskriminacija – praksa naplaćivanja različitih cijena različitim kupcima za slična dobra 4 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Cjenovna diskriminacija prvog stepena ● rezervacijska cijena – najviša cijena koju je kupac spreman platiti za dobro ● cjenovna diskriminacija prvog stepena – praksa naplaćivanja rezervacijske cijene svakom kupcu Potrošačev višak kada se naplaćuje jedinstvena cijena P* Graf 11. 2 Dodatni profit od savršene cjenovne diskriminacije prvog stepena USD/Q Budući da preduzeće svakom kupcu naplaćuje njegovu rezervacijsku cijenu, profitabilno je povećati proizvodnju na Q**. Kada se naplaćuje jedinstvena cijena P*, varijabilni profit preduzeća predstavlja područje između krivulja graničnog prihoda i graničnog troška. Uz savršenu cjenovnu diskriminaciju, profit se povećava na područje između krivulja potražnje i graničnog troška Varijabilni profit kada se naplaćuje jedinstvena cijena P* Dodatni profit od savršene cjenovne diskriminacije Količina ● varijabilni profit – zbroj profita za svaku dodatnu jedinicu proizvedenih proizvoda preduzeća, tj. profit uz zanemarivanje fiksnih troškova 5 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Cjenovna diskriminacija prvog stepena Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Savršena cjenovna diskriminacija Dodatni profit od proizvodnje i prodaje dodatne jedinice predstavlja razliku između potražnje i graničnog troška Nesavršena cjenovna diskriminacija Graf 11. 3 Cjenovna diskriminacija prvog stepena u praksi Preduzeća obično ne znaju rezervacijsku cijenu svakog kupca, ali ponekad se rezervacijske cijene mogu grubo utvrditi. Ovdje se naplaćuje 6 različitih cijena. Preduzeće zarađuje veći profit, ali i kupci mogu imati koristi. S jedinstvenom cijenom P 4*, ima manje kupaca. Kupci koji plaćaju cijenu P 5 ili P 6 dobivaju višak, jer je za njih cijena niža nego što bi bila tržišna cijena pri savršenoj konkurenciji. USD/Q Količina 6 of 41

Cjenovna diskriminacija I u praksi Ova vrsta cjenovne diskriminacije u praksi gotovo da ne postoji iz više razloga. Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć a) Nepraktično je naplaćivati svakom kupcu različitu cijenu b) Rezervacijska cijena kupaca nije poznata prodavaču Primjeri: Advokat, računovođa, liječnik, diler automobilima. 7 of 41

Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć CJENOVNA DISKRIMINACIJA DRUGOG STEPENA Kada kupac kupuje mnogo dobara njegova tražnja će se smanjivati sa brojem kupljenih jedinica. To preduzeća znaju pa nakon određene kupljene količine daju popust (nižu cijenu po jedinici). Na taj način preduzeća diskriminiraju shodno potrošenoj količini. Primjer su količinski popusti. Drugi primjer su cijene za grupu pda ili usluga. Internet od 2 GB, 8 GB, 16 GB. Ultra dopune od 10 KM, 20 KM i 50 KM. 8 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Cjenovna diskriminacija drugog stepena Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć ● cjenovna diskriminacija drugog stepena – praksa naplaćivanja različitih cijena po jedinici za različite količine istog dobra ili usluge ● blok ili grupirano određivanje cijena – praksa naplaćivanja različitih cijena za različite količine ili “blokove”, grupe dobra Graf 11. 4 USD/Q Cjenovna diskriminacija drugog stepena Različite cijene naplaćuju se za različite količine, ili “blokove” istog dobra. Ovdje postoje 3 bloka, s pripadajućim cijenama P 1, P 2 i P 3. Takođe postoji ekonomija obima i prosječni granični trošak se smanjuju. Cjenovna diskriminacija drugog stepena može dovesti potrošače u bolji položaj, povećavajući proizvodnju i snižavajući trošak. Količina 1. blok 2. blok 3. blok 9 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Cjenovna diskriminacija trećeg stepena Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć ● cjenovna diskriminacija trećeg stepena – praksa dijeljenja potrošača u dvije ili više grupa sa zasebnim krivuljama potražnje i stalno naplaćivanje različitih cijena svakoj grupi. Najčešći oblik cjenovne diskriminacije. Kreiranje grupa potrošača Ako je moguće provesti cjenovnu diskriminaciju trećeg stepena, kako bi preduzeće trebalo odlučiti o cijeni koju će naplaćivati svakoj grupi potrošača? 1. Znamo da, koliko god je proizvedeno, ukupna proizvodnja treba biti podijeljena među grupama potrošača tako da su granični prihodi za sve grupe jednaki. U suprotnom, preduzeće neće moći maksimalizirati profit. 2. Znamo da ukupna proizvodnja mora biti takva da je MR za svaku grupu potrošača jednak MC proizvodnje. 10 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Cjenovna diskriminacija trećeg stepena Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Kreiranje grupa potrošača (11. 1) Granični prihod mora biti jednak za sve grupe potropača i mora biti jednak graničnom trošku. 11 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Cjenovna diskriminacija trećeg stepena Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Određivanje relativnih cijena (11. 2) Graf 11. 5 Cjenovna diskriminacija trećeg stepena USD/Q Potrošači su podijeljeni u dvije grupe sa zasebnim krivuljama za svaku grupu. Optimalne cijene i količine su takve da je granični prihod svake grupe isti i jednak graničnom trošku. Ovdje se grupi 1 s krivuljom potražnje D 1 naplaćuje cijena P 1, a grupi 2, s elastičnijom krivuljom potražnje D 2, naplaćuje se niža cijena P 2. Granični trošak ovisi o ukupno proizvedenoj količini QT. Napominjemo da su Q 1 i Q 2 odabrani tako da je MR 1 = MR 2 = MC Viša cijena će se naplaćivati potrošačima sa manjom elastičnošću potražnje. Količina 12 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Cjenovna diskriminacija trećeg stepena Određivanje relativnih cijena Graf 11. 6 Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Nema prodaje manjem tržištu USD/Q Čak i kada je cjenovna diskriminacija trećeg stepena izvodiva, nije uvijek isplativo prodavati objema grupama potrošača ako raste granični trošak. U ovom slučaju, prva grupa potrošača, s potražnjom D 1, nije spremna platiti mnogo za proizvod. Nije profitabilno prodavati njima, jer bi cijena bila preniska da nadomjesti rezultirajuće povećanje graničnog troška Količina 13 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Primjer 11. 1 Ekonomika kupona i rabata Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Kuponi predstavljaju sredstvo cjenovne diskriminacije. Istraživanja pokazuju da se samo 20 do 30% svih potrošača redovito potrudi izrezati, sačuvati i upotrebiti kupone. Programi rabata djeluju na sličan način. Samo oni potrošači s potražnjom relativno osjetljivom na cijene će se potruditi da pošalju materijale i zahtjevaju rabat. I u ovom slučaju, program rabata služi za cjenovnu diskriminaciju 14 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Primjer 11. 1 Ekonomika kupona i rabata (nastavak) Tablica 11. 1 Cjenovna elastičnost potražnje za korisnike i nekorisnike kupona Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Cjenovna elastičnost Proizvod Nekorisnici Korisnici WC papir − 0. 60 − 0. 66 Nadjev/oblačenje − 0. 71 − 0. 96 Šampon − 0. 84 − 1. 04 Ulje za kuhanje/salatu − 1. 22 − 1. 32 Instant večere (“iz vrećice”) − 0. 88 − 1. 09 Instant kolač (“iz vrećice”) − 0. 21 − 0. 43 Hrana za mačke − 0. 49 − 1. 13 Smrznuta jela − 0. 60 − 0. 95 Želatina − 0. 97 − 1. 25 Umak za špagete − 1. 65 − 1. 81 Regenerator za kosu − 0. 82 − 1. 12 Supe − 1. 05 − 1. 22 Hrenovke − 0. 59 − 0. 77 15 of 41

11. 2 CJENOVNA DISKRIMINACIJA Primjer 11. 2 Avionske karte Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Putnici su često zapanjeni raznovrsnošću avionskih karata koje se nude za povratni let iz New Yorka do Los Angelesa Na primjer, u zadnje vrijeme avionska karta prvog razreda koštala je preko $2000; redovna (neograničena) karta ekonomske klase koštala je oko $1700, a karte s posebnim popustima (obično zahtjevaju kupovinu karte dvije sedmice unapred i/ili da je subotnja večer uključena u boravak) mogle su se kupiti za samo $400. Takve avionske karte omogućuju profitabilan način cjenovne diskriminacije. Dobici od diskriminacije su veliki zbog toga što ovako raznovrsne avionske karte kupuju različiti tipovi potrošača, s vrlo različitom elastičnošću potražnje. Tablica 11. 2 Elastičnost potražnje za putovanjem avionom Kategorija avioprevoza Elastičnost Prvi razred Ekonomska klasa bez ograničenja Cijena − 0. 3 Dohodak 1. 2 Karte s popustom − 0. 4 − 0. 9 1. 2 1. 8 16 of 41

11. 3 MEĐUVREMENSKA CJENOVNA DISKRIMINACIJA I CIJENA MAKSIMALNOG OPTEREĆENJA Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć ● međuvremenska cjenovna diskriminacija – praksa podjele potrošača s različitim potražnjama u više grupa kojima se naplaćuje različite cijene u različitim vremenskim trenucima a ne stalno. ● određivanje cijene maksimalnog opterećenja – praksa naplaćivanja viših cijena za vrijeme perioda najvećeg opterećenja kada ograničenja kapaciteta uzrokuju visoke granične troškove Međuvremenska cjenovna diskriminacija Graf 11. 7 Međuvremenska cjenovna diskriminacija USD/Q Potrošači su podijeljeni u grupe po cijenama koje se naplaćuju u različitom vremenskom periodu. U početku je cijena visoka. Preduzeće osvaja potrošački višak od onih s visokom potražnjom za proizvodom, koji nisu spremni čekati s kupovinom. Kasnije se cijena snižava kako bi bila privlačna masovnom tržištu. Potražnja je na početku visoka a kasnije opada. Količina 17 of 41

11. 3 MEĐUVREMENSKA CJENOVNA DISKRIMINACIJA I CIJENA MAKSIMALNOG OPTEREĆENJA Određivanje cijene maksimalnog opterećenja Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Graf 11. 8 Određivanje cijene maksimalnog opterećenja Potražnja za nekim dobrima i uslugama naglo se povećava tokom određenog vremenskog perioda. Naplaćivanje više cijene P 1 tokom najopterećenijih perioda profitabilnije je za preduzeće od naplaćivanja jedinstvene cijene u svim periodima. To je i efikasnije, jer je granični trošak viši za vrijeme perioda opterećenja USD/Q Količina 18 of 41

11. 3 MEĐUVREMENSKA CJENOVNA DISKRIMINACIJA I CIJENA MAKSIMALNOG OPTEREĆENJA Primjer 11. 3 Kako odrediti cijenu bestselera Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Izdavanje tvrdog uveza i džepnog izdanja knjige omogućava izdavačima cjenovnu diskriminaciju. Neki kupci žele kupiti novi bestseler odmah po njegovom izdavanju, čak i uz cijenu od 25 dolara. Drugi potrošači će čekati godinu dana dok knjiga ne bude dostupna u džepnom izdanju za 10 dolara. Ključno je podijeliti potrošače u dvije grupe, tako da oni koji su spremni platiti visoku cijenu tako i učine, a oni koji nisu spremni platiti visoku cijenu pričekaju i kupe džepno izdanje. Jasno je, međutim, da potrošači koji su spremni čekati na džepno izdanje imaju daleko elastičniju potražnju od bibliofila. Stoga ne iznenađuje da se džepna izdanja prodaju po znatno nižim cijenama od onih u čvrstom uvezu. 19 of 41

11. 4 DVODIJELNA TARIFA ● Dvodijelna tarifa Oblik određivanja cijene kod kojeg se potropačima naplaćuje naknada za “ulazak” i za korištenje. Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Single Consumer Figure 11. 9 Two-Part Tariff with a Single Consumer Potrošač ima krivulju tražnje D. Preduzeće maksimalizira profit tako što odredi naknaduu za korištenje, P, jednaku MC, i naknadu za ulazak, T, jednaku potrošačevom višku. 20 of 41

11. 4 DVODIJELNA TARIFA Dva potrošača Figure 11. 10 Dvodijelna tarifa sa dva potrošača Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Nakanda za korištenje P* uz koju se postiže maksimalan profit premašuje granički trošak. Naknada za ulazak T* jednaka je višku potrošača sa manjom potražnjom. Ukupan profit je 2 T* + (P* − MC)(Q 1 + Q 2). Ovaj profit je veći od dvostrukog područja trokuta ABC. Preduzeće može odrediti samo jednu ulaznu naknadu i jednu naknadu za korištenje. Preduzeće neće utvrditi naknadu za korištenje, P, jednaku MC, jer u tom slučaju ne bi moglo odrediti naknadu za ulaz veću od potropačevog viška potropača sa manjom D, te ne bi moglo maksimalizirati profit. Odredit će naknadu za korištenje iznad MC i naknadu za ulaz jednaku ostatku potrošačevog viška onog potrošača sa manjom D. 21 of 41

11. 4 DVODIJELNA TARIFA Mnoštvo potrošača Figure 11. 11 Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Two-Part Tariff with Many Different Consumers Ukupni profit π je zbir profita od ulazne naknade πa i profita od prodaje πs. Oba πa i πs zavise od T, ulazne naknade. Stoga: π = πa + πs = n(T)T + (P − MC)Q(n) Gdje je n broj posjetilaca , koji zavisi od ulazna naknade T, a Q je mjera prodaje, koja je veća što je veće n. Ovdje je T* ulazna naknada uz koju se profit maksimalizira , uz dato P. Za izračunavanje optimalnih vrijednosti P i T, počinjemo s iznosom P, pronađemo optimalni T, i tada procjenjujemo razultirajući profit. P se tada mijenja i ponovo se T izračunava, zajedno sa novim profitom. 22 of 41

Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć 11. 4 THE TWO-PART TARIFF In 1971, Polaroid introduced its SX-70 camera. This camera was sold, not leased, to consumers. Nevertheless, because film was sold separately, Polaroid could apply a two-part tariff to the pricing of the SX-70. Why did the pricing of Polaroid’s cameras and film involve a two-part tariff? Because Polaroid had a monopoly on both its camera and the film, only Polaroid film could be used in the camera. How should Polaroid have selected its prices for the camera and film? It could have begun with some analytical spadework. Its profit is given by π = PQ + n. T− C 1(Q) − C 2(n) where P is the price of the film, T the price of the camera, Q the quantity of film sold, n the number of cameras sold, and C 1(Q) and C 2(n) the costs of producing film and cameras, respectively. 23 of 41

Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć 11. 4 THE TWO-PART TARIFF Most telephone service is priced using a twopart tariff: a monthly access fee, which may include some free minutes, plus a perminute charge for additional minutes. This is also true for cellular phone service, which has grown explosively, both in the United States and around the world. Because providers have market power, they must think carefully about profit-maximizing pricing strategies. The two-part tariff provides an ideal means by which cellular providers can capture consumer surplus and turn it into profit. 24 of 41

Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć 11. 4 THE TWO-PART TARIFF 25 of 41

11. 5 BUNDLING Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć ● bundling Practice of selling two or more products as a package. To see how a film company can use customer heterogeneity to its advantage, suppose that there are two movie theaters and that their reservation prices for these two films are as follows: If the films are rented separately, the maximum price that could be charged for Wind is $10, 000 because charging more would exclude Theater B. Similarly, the maximum price that could be charged for Gertie is $3000. But suppose the films are bundled. Theater A values the pair of films at $15, 000 ($12, 000 + $3000), and Theater B values the pair at $14, 000 ($10, 000 + $4000). Therefore, we can charge each theater $14, 000 for the pair of films and earn a total revenue of $28, 000. 26 of 41

11. 5 BUNDLING Relative Valuations Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Why is bundling more profitable than selling the films separately? Because the relative valuations of the two films are reversed. The demands are negatively correlated—the customer willing to pay the most for Wind is willing to pay the least for Gertie. To see why this is critical, suppose demands were positively correlated—that is, Theater A would pay more for both films: If we bundled the films, the maximum price that could be charged for the package is $13, 000, yielding a total revenue of $26, 000, the same as by renting the films separately. 27 of 41

11. 5 BUNDLING Relative Valuations Figure 11. 12 Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Reservation Prices Reservation prices r 1 and r 2 for two goods are shown for three consumers, labeled A, B, and C. Consumer A is willing to pay up to $3. 25 for good 1 and up to $6 for good 2. 28 of 41

11. 5 BUNDLING Relative Valuations Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Figure 11. 13 Consumption Decisions When Products Are Sold Separately The reservation prices of consumers in region I exceed the prices P 1 and P 2 for the two goods, so these consumers buy both goods. Consumers in regions II and IV buy only one of the goods, and consumers in region III buy neither good. 29 of 41

11. 5 BUNDLING Relative Valuations Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Figure 11. 14 Consumption Decisions When Products Are Bundled Consumers compare the sum of their reservation prices r 1 + r 2, with the price of the bundle PB. They buy the bundle only if r 1 + r 2 is at least as large as PB. 30 of 41

11. 5 BUNDLING Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Relative Valuations Figure 11. 15 Reservation Prices In (a), because demands are perfectly positively correlated, the firm does not gain by bundling: It would earn the same profit by selling the goods separately. In (b), demands are perfectly negatively correlated. Bundling is the ideal strategy—all the consumer surplus can be extracted. 31 of 41

11. 5 BUNDLING Relative Valuations Figure 11. 16 Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Movie Example Consumers A and B are two movie theaters. The diagram shows their reservation prices for the films Gone with the Wind and Getting Gertie’s Garter. Because the demands are negatively correlated, bundling pays. 32 of 41

11. 5 BUNDLING Mixed Bundling Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć ● mixed bundling Selling two or more goods both as a package and individually. ● pure bundling Selling products only as a package. Figure 11. 17 Mixed versus Pure Bundling With positive marginal costs, mixed bundling may be more profitable than pure bundling. Consumer A has a reservation price for good 1 that is below marginal cost c 1, and consumer D has a reservation price for good 2 that is below marginal cost c 2. With mixed bundling, consumer A is induced to buy only good 2, and consumer D is induced to buy only good 1, thus reducing the firm’s cost. 33 of 41

11. 5 BUNDLING Mixed Bundling Let’s compare three strategies: Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć 1. Selling the goods separately at prices P 1 = $50 and P 2 = $90. 2. Selling the goods only as a bundle at a price of $100. 3. Mixed bundling, whereby the goods are offered separately at prices P 1 = P 2 = $89. 95, or as a bundle at a price of $100. 34 of 41

11. 5 BUNDLING Mixed Bundling Figure 11. 18 Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Mixed Bundling with Zero Marginal Costs If marginal costs are zero, and if consumers’ demands are not perfectly negatively correlated, mixed bundling is still more profitable than pure bundling. In this example, consumers B and C are willing to pay $20 more for the bundle than are consumers A and D. With pure bundling, the price of the bundle is $100. With mixed bundling, the price of the bundle can be increased to $120 and consumers A and D can still be charged $90 for a single good. 35 of 41

11. 5 BUNDLING Bundling in Practice Figure 11. 19 Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Mixed Bundling in Practice The dots in this figure are estimates of reservation prices for a representative sample of consumers. A company could first choose a price for the bundle, PB, such that a diagonal line connecting these prices passes roughly midway through the dots. The company could then try individual prices P 1 and P 2. Given P 1, P 2, and PB, profits can be calculated for this sample of consumers. Managers can then raise or lower P 1, P 2, and PB and see whether the new pricing leads to higher profits. This procedure is repeated until total profit is roughly maximized. 36 of 41

Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć 11. 5 BUNDLING For a restaurant, mixed bundling means offering both complete dinners (the appetizer, main course, and dessert come as a package) and an à la carte menu (the customer buys the appetizer, main course, and dessert separately). This strategy allows the à la carte menu to be priced to capture consumer surplus from customers who value some dishes much more highly than others. At the same time, the complete dinner retains those customers who have lower variations in their reservation prices for different dishes (e. g. , customers who attach moderate values to both appetizers and desserts). 37 of 41

Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć 11. 5 BUNDLING 38 of 41

11. 5 BUNDLING Tying Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć ● tying Practice of requiring a customer to purchase one good in order to purchase another. Why might firms use this kind of pricing practice? One of the main benefits of tying is that it often allows a firm to meter demand thereby practice price discrimination more effectively. Tying can also be used to extend a firm’s market power. Tying can have other uses. An important one is to protect customer goodwill connected with a brand name. This is why franchises are often required to purchase inputs from the franchiser. 39 of 41

*11. 6 ADVERTISING Figure 11. 20 Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć Effects of Advertising AR and MR are average and marginal revenue when the firm doesn’t advertise, and AC and MC are average and marginal cost. The firm produces Q 0 and receives a price P 0. Its total profit π0 is given by the grayshaded rectangle. If the firm advertises, its average and marginal revenue curves shift to the right. Average cost rises (to AC′) but marginal cost remains the same. The firm now produces Q 1 (where MR′ = MC), and receives a price P 1. Its total profit, π1, is now larger. 40 of 41

*11. 6 ADVERTISING Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć The price P and advertising expenditure A to maximize profit, is given by: Advertising leads to increased output. But increased output in turn means increased production costs, and this must be taken into account when comparing the costs and benefits of an extra dollar of advertising. The firm should advertise up to the point that (11. 3) = full marginal cost of advertising 41 of 41

*11. 6 ADVERTISING A Rule of Thumb for Advertising Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć First, rewrite equation (11. 3) as follows: Now multiply both sides of this equation by A/PQ, the advertising-to-sales ratio. ● advertising-to-sales ratio Ratio of a firm’s advertising expenditures to its sales. ● advertising elasticity of demand Percentage change in quantity demanded resulting from a 1 -percent increase in advertising expenditures. (11. 4) 42 of 41

Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć *11. 6 ADVERTISING Convenience stores have lower price elasticities of demand (around − 5), but their advertising-to-sales ratios are usually less than those for supermarkets (and are often zero). Why? Because convenience stores mostly serve customers who live nearby; they may need a few items late at night or may simply not want to drive to the supermarket. Advertising is quite important for makers of designer jeans, who will have advertising-to-sales ratios as high as 10 or 20 percent. Laundry detergents have among the highest advertising-to-sales ratios of all products, sometimes exceeding 30 percent, even though demand for any one brand is at least as price elastic as it is for designer jeans. What justifies all the advertising? A very large advertising elasticity. 43 of 41

Poglavlje 11: Određivanje cijene i tržišna moć *11. 6 ADVERTISING 44 of 41