Скачать презентацию JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA Скачать презентацию JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA

4b381770ad2a1daea86fc31297377a91.ppt

  • Количество слайдов: 27

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE Florula čazmanskih mlaka JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE Florula čazmanskih mlaka i rijeke Čazme (1913. -2013. ) Predavači: dipl. ing. biologije Melita Medač mag. geologije Dragana Šolaja

IVO HORVAT (1897 -1963) Prof. dr. Ivo Horvat, poznati hrvatski botaničar svjetskog ugleda, vrstan IVO HORVAT (1897 -1963) Prof. dr. Ivo Horvat, poznati hrvatski botaničar svjetskog ugleda, vrstan znanstvenik, rodio se 7. listopada 1897. u Čazmi, a umro 23. travnja 1963. u Zagrebu.

 Jedan je od najpoznatijih hrvatskih botaničara novijeg doba koji je dao značajne znanstvene Jedan je od najpoznatijih hrvatskih botaničara novijeg doba koji je dao značajne znanstvene i druge doprinose razvoju hrvatske botanike, pogotovo za područja fitocenologije, ekologije bilja i sistematike. Proveo je kompleksna istraživanja planinske vegetacije te šuma i livada viših pojaseva Hrvatske, Bi. H, Crne Gore i Makedonije. Poznata je njegova rasprava o hrvatskoj perunici, ‘Iris croatica -nova vrsta perunike u Hrvatskoj', koja je najvećim dijelom raširena na zagorskim gorama, a ima je i na Medvednici, Samoborskom gorju i Ogulinskom zagorju.

 Prof. dr. Ivo Horvat napisao je ukupno 75 znanstvenih radova. Bio je član Prof. dr. Ivo Horvat napisao je ukupno 75 znanstvenih radova. Bio je član mnogih pretežno inozemnih botaničkih društava, član izdavačkih odbora uglednih znanstvenih časopisa, sudionik brojnih znanstvenih skupova i gost-profesor na sveučilištima u nekoliko njemačkih gradova. Pisao o raznim temama npr. o zaštiti rijetke flore, biologiji drveća, nacionalnom parku Risnjak, potrebi fenoloških istraživanja, zaštiti bilja. Posebna vrijednost koju je profesor Horvat ostavio u naslijeđe botanici i botaničarima je njegov herbarij, sakupio je vrlo bogat herbarski materijal neprocjenjive vrijednosti. Herbarij je 21. travnja 1998. , kao ‘Herbar Ive i Marije Horvat’ našao svoje konačno mjesto u krilu Botaničkog zavoda

FRANJO KOŠĆEC (1882 -1968) Varaždinski gimnazijski profesor, biolog i entomolog rođen 8. veljače 1882. FRANJO KOŠĆEC (1882 -1968) Varaždinski gimnazijski profesor, biolog i entomolog rođen 8. veljače 1882. , a umro 30. lipnja 1968. Njegova entomološka (zbirka kukaca) zbirka jedna je od najvrednijih entomoloških zbirki u Hrvatskoj

 Istraživao područje od Siščana do Čazme (rijeka Česma, mlake uz Derezu, Cerinske šume, Istraživao područje od Siščana do Čazme (rijeka Česma, mlake uz Derezu, Cerinske šume, Medjame) tri puta u mjesecu srpnju 1907. i 1909. godine.

SKUPINE BILJAKA KOJE JE PRONAŠAO: THALLOPHYTA • Alge, gljive, lišajevi CORMOPHYTA • Mahovine • SKUPINE BILJAKA KOJE JE PRONAŠAO: THALLOPHYTA • Alge, gljive, lišajevi CORMOPHYTA • Mahovine • Papratnjače • Sjemenjače Stanište: stajačice (vodena i močvarna područja)

ALGE: Spirogira longata – višestanična zelena alga, u obliku tankih niti Ljeti na površini ALGE: Spirogira longata – višestanična zelena alga, u obliku tankih niti Ljeti na površini stvara zelenu sluzavu masu, tzv. žabokrečina Migracija – biljka u proljeće pod vodom, a ljeti (viša temperatura → O 2) na površini Sluz – prilagodba na sušu

ALGE: Hydrodictyon reticulatum – zelena alga, tekućica i stajačica Stanice stvaraju kolonije u obliku ALGE: Hydrodictyon reticulatum – zelena alga, tekućica i stajačica Stanice stvaraju kolonije u obliku mrežice – plivaju na površini vode U tekućoj vodi raste, a u stajaćoj se razmnožava

MAHOVINE: Fontialis antipyretica – vodena mahovina, temperatura vode 15 -22 °C, česta u akvariju MAHOVINE: Fontialis antipyretica – vodena mahovina, temperatura vode 15 -22 °C, česta u akvariju Građa: veći broj tankih stabljika s gustim listićima veličine oko 0, 5 cm Za razliku od ostalih mahovina koje se šire vodoravno ova vrsta raste prema površini vode (vertikalno)

VODENE PAPRATI: Četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia L. ) – trajna močvarna biljka Stabljika tanka, VODENE PAPRATI: Četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia L. ) – trajna močvarna biljka Stabljika tanka, duga peteljka nosi četverodijelne listove bubrežastog oblika koji podsjećaju na djetelinu Pravi korijen (zakorijenjena u mulju)

VODENE PAPRATI: Plivjuća nepačka (Salvinia natans L. ) – dva zelena jajolika listića plivaju VODENE PAPRATI: Plivjuća nepačka (Salvinia natans L. ) – dva zelena jajolika listića plivaju na površini (fotosinteza) Treći listić uronjen u vodu i vrši funkciju korijena (metamorfoza)

SJEMENJAČE: Vodeni orašac (Trapa natans L. ) – jednogodišnja cvjetnica Listovi nazubljeni na dugim SJEMENJAČE: Vodeni orašac (Trapa natans L. ) – jednogodišnja cvjetnica Listovi nazubljeni na dugim peteljkama (mjehurasto nadute) Cvijetovi bijeli u pazušcu listova Plod – drvenast i velik (nekada se koristio za prehranu)

SJEMENJAČE: Okruglolisni plavun (Nymphoides peltata) – močvarna trajnica Listovi cjeloviti, srcoliki, plivaju na površini SJEMENJAČE: Okruglolisni plavun (Nymphoides peltata) – močvarna trajnica Listovi cjeloviti, srcoliki, plivaju na površini Cvjetovi žuti (srpanj) iznad površine vode razvijaju se u pazušcima listova kao metlica

SJEMENJAČE: Klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum L. ) – cvjetnjača, člankovite stabljike, rasperjanih listova (povećana SJEMENJAČE: Klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum L. ) – cvjetnjača, člankovite stabljike, rasperjanih listova (povećana površina – fotosinteza) Stajačice većih dubina

SJEMENJAČE: Žuti lokvanj (Nuphar luteum L. ) – raste uz obalu Za dno pričvršćen SJEMENJAČE: Žuti lokvanj (Nuphar luteum L. ) – raste uz obalu Za dno pričvršćen podankom iz kojeg izbija korijenje, duge i šuplje peteljke sa okruglim listovima Žuti cvijetovi – cvjetna stapka - podanak

SJEMENJAČE: Vodena leća (Lemna minor L. ) – najmanja cvjetnjača (oko 1 cm), pliva SJEMENJAČE: Vodena leća (Lemna minor L. ) – najmanja cvjetnjača (oko 1 cm), pliva na površini stvarajući zeleni tepih Mali korijenčić (nije zakorijenjen) Lako se širi uz pomoć močvarnih ptica

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

RAZLOZI UGROŽENOSTI: POSLJEDICE: Promijene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr. ) Fizičke RAZLOZI UGROŽENOSTI: POSLJEDICE: Promijene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr. ) Fizičke promijene (zatrpavanje, prirodno zaraštavanje) Biološke promijene (preveliko iskorištavanje prirodnih resursa, unošenje stranih vrsta) Onečišćenje vodotoka Smanjenje raznolikosti flore i faune Potpuno uništenje močvarnih staništa i stvaranje novih (poljoprivrednih, gradskih i dr. )

HVALA VAM NA PAŽNJI! HVALA VAM NA PAŽNJI!