JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE Florula čazmanskih mlaka i rijeke Čazme (1913. -2013. ) Predavači: dipl. ing. biologije Melita Medač mag. geologije Dragana Šolaja

IVO HORVAT (1897 -1963) Prof. dr. Ivo Horvat, poznati hrvatski botaničar svjetskog ugleda, vrstan znanstvenik, rodio se 7. listopada 1897. u Čazmi, a umro 23. travnja 1963. u Zagrebu.

Jedan je od najpoznatijih hrvatskih botaničara novijeg doba koji je dao značajne znanstvene i druge doprinose razvoju hrvatske botanike, pogotovo za područja fitocenologije, ekologije bilja i sistematike. Proveo je kompleksna istraživanja planinske vegetacije te šuma i livada viših pojaseva Hrvatske, Bi. H, Crne Gore i Makedonije. Poznata je njegova rasprava o hrvatskoj perunici, ‘Iris croatica -nova vrsta perunike u Hrvatskoj', koja je najvećim dijelom raširena na zagorskim gorama, a ima je i na Medvednici, Samoborskom gorju i Ogulinskom zagorju.

Prof. dr. Ivo Horvat napisao je ukupno 75 znanstvenih radova. Bio je član mnogih pretežno inozemnih botaničkih društava, član izdavačkih odbora uglednih znanstvenih časopisa, sudionik brojnih znanstvenih skupova i gost-profesor na sveučilištima u nekoliko njemačkih gradova. Pisao o raznim temama npr. o zaštiti rijetke flore, biologiji drveća, nacionalnom parku Risnjak, potrebi fenoloških istraživanja, zaštiti bilja. Posebna vrijednost koju je profesor Horvat ostavio u naslijeđe botanici i botaničarima je njegov herbarij, sakupio je vrlo bogat herbarski materijal neprocjenjive vrijednosti. Herbarij je 21. travnja 1998. , kao ‘Herbar Ive i Marije Horvat’ našao svoje konačno mjesto u krilu Botaničkog zavoda

FRANJO KOŠĆEC (1882 -1968) Varaždinski gimnazijski profesor, biolog i entomolog rođen 8. veljače 1882. , a umro 30. lipnja 1968. Njegova entomološka (zbirka kukaca) zbirka jedna je od najvrednijih entomoloških zbirki u Hrvatskoj

Istraživao područje od Siščana do Čazme (rijeka Česma, mlake uz Derezu, Cerinske šume, Medjame) tri puta u mjesecu srpnju 1907. i 1909. godine.

SKUPINE BILJAKA KOJE JE PRONAŠAO: THALLOPHYTA • Alge, gljive, lišajevi CORMOPHYTA • Mahovine • Papratnjače • Sjemenjače Stanište: stajačice (vodena i močvarna područja)

ALGE: Spirogira longata – višestanična zelena alga, u obliku tankih niti Ljeti na površini stvara zelenu sluzavu masu, tzv. žabokrečina Migracija – biljka u proljeće pod vodom, a ljeti (viša temperatura → O 2) na površini Sluz – prilagodba na sušu

ALGE: Hydrodictyon reticulatum – zelena alga, tekućica i stajačica Stanice stvaraju kolonije u obliku mrežice – plivaju na površini vode U tekućoj vodi raste, a u stajaćoj se razmnožava

MAHOVINE: Fontialis antipyretica – vodena mahovina, temperatura vode 15 -22 °C, česta u akvariju Građa: veći broj tankih stabljika s gustim listićima veličine oko 0, 5 cm Za razliku od ostalih mahovina koje se šire vodoravno ova vrsta raste prema površini vode (vertikalno)

VODENE PAPRATI: Četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia L. ) – trajna močvarna biljka Stabljika tanka, duga peteljka nosi četverodijelne listove bubrežastog oblika koji podsjećaju na djetelinu Pravi korijen (zakorijenjena u mulju)

VODENE PAPRATI: Plivjuća nepačka (Salvinia natans L. ) – dva zelena jajolika listića plivaju na površini (fotosinteza) Treći listić uronjen u vodu i vrši funkciju korijena (metamorfoza)

SJEMENJAČE: Vodeni orašac (Trapa natans L. ) – jednogodišnja cvjetnica Listovi nazubljeni na dugim peteljkama (mjehurasto nadute) Cvijetovi bijeli u pazušcu listova Plod – drvenast i velik (nekada se koristio za prehranu)

SJEMENJAČE: Okruglolisni plavun (Nymphoides peltata) – močvarna trajnica Listovi cjeloviti, srcoliki, plivaju na površini Cvjetovi žuti (srpanj) iznad površine vode razvijaju se u pazušcima listova kao metlica

SJEMENJAČE: Klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum L. ) – cvjetnjača, člankovite stabljike, rasperjanih listova (povećana površina – fotosinteza) Stajačice većih dubina

SJEMENJAČE: Žuti lokvanj (Nuphar luteum L. ) – raste uz obalu Za dno pričvršćen podankom iz kojeg izbija korijenje, duge i šuplje peteljke sa okruglim listovima Žuti cvijetovi – cvjetna stapka - podanak

SJEMENJAČE: Vodena leća (Lemna minor L. ) – najmanja cvjetnjača (oko 1 cm), pliva na površini stvarajući zeleni tepih Mali korijenčić (nije zakorijenjen) Lako se širi uz pomoć močvarnih ptica

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

RAZLOZI UGROŽENOSTI: POSLJEDICE: Promijene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr. ) Fizičke promijene (zatrpavanje, prirodno zaraštavanje) Biološke promijene (preveliko iskorištavanje prirodnih resursa, unošenje stranih vrsta) Onečišćenje vodotoka Smanjenje raznolikosti flore i faune Potpuno uništenje močvarnih staništa i stvaranje novih (poljoprivrednih, gradskih i dr. )

HVALA VAM NA PAŽNJI!