Скачать презентацию Internet programiranje Java Script Uvod X HTML u Скачать презентацию Internet programiranje Java Script Uvod X HTML u

09c4d8687e1b9ab6c87aa3aa0573e601.ppt

  • Количество слайдов: 166

Internet programiranje Java. Script Internet programiranje Java. Script

Uvod (X)HTML u jednom trenutku postaje ograničavajući faktor n Potrebna je nova tehnologija za Uvod (X)HTML u jednom trenutku postaje ograničavajući faktor n Potrebna je nova tehnologija za realizaciju dinamičkih delova aplikacije n

Uvod Decembar 1995. god, Netscape i Sun su predstavili Java. Script 1. 0, originalno Uvod Decembar 1995. god, Netscape i Sun su predstavili Java. Script 1. 0, originalno nazvan Live. Script n Microsoft prati sa jezikom JScript n ECMAScript 5. 1, ili ISO/IEC 16262 standard n Danas Netscape, odnosno Mozilla, i Microsoft standardi su identični u preko 95% slučajeva n

Reference n n n n Trenutno je aktuelan Javascript 1. 8. 5, koji je Reference n n n n Trenutno je aktuelan Javascript 1. 8. 5, koji je opisan u standardu ECMAScript verzija 6, sa ekstenzijama. www. w 3 schools. com www. ecma-international. org https: //developer. mozilla. org/en/Java. Script www. jquery. com David Falangan, Java. Script: The Definitive Guide, O'Reilly Media, Inc. , 6 th edition, April 2011 www uopšte

Osobine Platformski neutralan n Modularno programiranje n Integrisanost sa (X)HTML-om n Nema velikih sličnosti Osobine Platformski neutralan n Modularno programiranje n Integrisanost sa (X)HTML-om n Nema velikih sličnosti sa Javom n

Zašta se koristi Java. Script? Omogućava dinamički (X)HTML sadržaj n Može da menja vrednosti Zašta se koristi Java. Script? Omogućava dinamički (X)HTML sadržaj n Može da menja vrednosti (X)HTML elemenata i atributa n Koristi se za proveru ispravnosti popunjenih formulara n Reaguje na događaje tipa klika, slanja formulara itd. n Ostvaruje razne vremenske funkcije n

1. Osnove Java. Script-a Tag n Komentari n Prikaz n Promenljive i njihovi tipovi 1. Osnove Java. Script-a Tag n Komentari n Prikaz n Promenljive i njihovi tipovi n Operatori n Funkcije n Objekti n

. . . Java. Script kod…; " src="https://present5.com/presentation/09c4d8687e1b9ab6c87aa3aa0573e601/image-8.jpg" alt="Izvršavanje koda U okviru (X)HTML koda: " /> Izvršavanje koda U okviru (X)HTML koda: n Ili u eksternom fajlu: n Ili nekad bez script taga n Naredba se završava tačka zarezom ; n

Komentari Za komentar jedne linije - oznaka „//” : // komentar u jednoj liniji. Komentari Za komentar jedne linije - oznaka „//” : // komentar u jednoj liniji. . . n Za komentar više redova - „/*” za početak bloka pod komentarom i „*/” za kraj bloka pod komentarom: /* komentar u više redova. . . */ n

document. write(“Prvi red
Drugi red”); n Rezultat" src="https://present5.com/presentation/09c4d8687e1b9ab6c87aa3aa0573e601/image-10.jpg" alt="Prikaz - write Primer: n Rezultat" /> Prikaz - write Primer: n Rezultat primera: Prvi red Drugi red n

Promenljive n n Sadrže vrednosti koje program smešta u okviru memorije računara Da bi Promenljive n n Sadrže vrednosti koje program smešta u okviru memorije računara Da bi se koristile u okviru programa: n n n Napisati naredbu koja kreira promenljivu Dodeliti joj željeno ime Na kraju vrednost treba da se dodeli promenljivoj

Imena promenljivih n n Ime koje se dodeljuje promenljivoj se naziva i identifikator Pravila Imena promenljivih n n Ime koje se dodeljuje promenljivoj se naziva i identifikator Pravila i konvencije pri imenovanju promenljivih: n n Identifikator mora počinjati slovom, znakom dolar ($), ili donjom crtom ( _ ) U okviru imena se mogu koristiti brojevi, ali ne kao prvi karakter Ne mogu se koristiti prazna mesta u okviru imena Ne mogu se koristiti rezervisane reči za identifikatore

var n n n U okviru Java. Script jezika, rezervisana reč var se koristi var n n n U okviru Java. Script jezika, rezervisana reč var se koristi za kreiranje promenljivih Kreiranje promenljive se naziva i deklaracija promenljive Da bi se dodelila određena vrednost ili da bi se inicijalizovala promenljiva koristi se sintaksa: var ime. Promenljive = vrednost; n Vrednost dodeljena promenljivoj može biti znakovna ili numerička vrednost

Tipovi podataka n n n Specifična kategorija informacija koje se sadrže u okviru promenljive Tipovi podataka n n n Specifična kategorija informacija koje se sadrže u okviru promenljive Pomaže da računar odredi koliko je prostora potrebno da bi se smestila određena promenljiva Tip podataka definiše i vrstu operacija koje se mogu izvršiti sa datom promenljivom

Deklaracija tipova n Striktni programski jezici n n Zahtevaju da se deklariše tip podataka Deklaracija tipova n Striktni programski jezici n n Zahtevaju da se deklariše tip podataka promenljive Statički tip podataka • Tip podataka se ne menja nakon same deklaracije n Jednostavniji programski jezici - Java. Script n n Ne zahtevaju da se deklariše tip podataka promenljive Dinamički tip podataka • Tip podataka se može menjati nakon same deklaracije

Deklaracija tipova u Java. Script -u n Java. Script je jednostavniji programski jezik n Deklaracija tipova u Java. Script -u n Java. Script je jednostavniji programski jezik n n Ne zahteva se, i nije dozvoljeno, deklarisati tip podataka promenljive Java. Script interpreter n n Automatski prepoznaje koji tip podataka je smešten u okviru promenljive Dodeljuje tip podatka promenljivoj dinamički

Null vrednost n Vrednost null je n n n Tip podataka/vrednost koja se može Null vrednost n Vrednost null je n n n Tip podataka/vrednost koja se može dodeliti promenljivoj Pokazuje da promenljiva ne sadrži nikakvu korisnu vrednost Vrednost “null” se dodeljuje promenljivoj kada se želi definisati da promenljiva ne sadrži nikakav podatak

Tipovi podataka u Java. Script-u n n n Java. Script je “case sensitive” jezik. Tipovi podataka u Java. Script-u n n n Java. Script je “case sensitive” jezik. Tipovi podataka koji su podržani su celobrojni brojevi, racionalni brojevi, stringovi i logički tip. Celobrojni brojevi se mogu koristiti sa brojnom osnovom 10, 8 ili 16. Racionalni brojevi - 3. 14, 314 E-2 ili 314 e-2. String predstavlja proizvoljan niz karaktera između navodnika (“neki tekst”) ili apostrofa (‘neki tekst’).

Operatori Aritmetički n Na nivou bita n Relacioni n Logički n Operatori Aritmetički n Na nivou bita n Relacioni n Logički n

Aritmetički operatori Operator Opis + sabiranje += sabiranje dodela - oduzimanje -= oduzimanje dodela Aritmetički operatori Operator Opis + sabiranje += sabiranje dodela - oduzimanje -= oduzimanje dodela * množenje *= množenje dodela / deljenje /= deljenje dodela % moduo %= Moduo dodela ++ inkrement -- dekrement

Aritmetički operatori a = 1 + 1; b = a * 3; c = Aritmetički operatori a = 1 + 1; b = a * 3; c = b / 4; d = b – a; e = -d; document. write(“a, b, c, d, e, su” , “ ”, a, “ ” , b, “ ”, c, “ ”, d, “ ”, e); n Nakon izvršavanja prethodnog primera dobija se sledeći tekst na ekranu: a, b, c, d, e, su 2 6 1. 5 4 -4

Na nivou bita Operator Upotreba Opis Logičko I (AND) a & b Rezultatni bit Na nivou bita Operator Upotreba Opis Logičko I (AND) a & b Rezultatni bit je 1, jedino ako su oba bita 1 u ostalim slučajevima rezultat je 0. Logičko ILI (OR) a | b Rezultatni bit je 0, jedino ako su oba bita 0 u ostalim slučajevima rezultat je 1. Logičko eksluzivno ILI (XOR) a ^ b Rezultatni bit je 1, ako biti imaju različite vrednosti, u suprotnom je 0. Logičko NE (NOT) ~ a Komplementira bitove operanda a. Pomeranje ulevo a << b Pomera binarni sadržaj operanda za b mesta ulevo. Prazna mesta popunjava sa vrednošću 0. Pomeranje udesno sa znakom a >> b Pomera binarni sadržaj operanda za b mesta udesno. Prazna mesta popunjava sa vrednošću najstarijeg bita. Pomeranje udesno sa nulama a >>> b Pomera binarni sadržaj operanda za b mesta udesno. Prazna mesta popunjava sa vrednošću 0.

Na nivou bita n 15 & 9 rezulat 9 (1111 & 1001 = 1001) Na nivou bita n 15 & 9 rezulat 9 (1111 & 1001 = 1001) n 15 | 9 rezulat 15 (1111 | 1001 = 1111) n 15 ^ 9 rezulat 6 (1111 ^ 1001 = 0110)

Logički operatori Operator Upotreba Opis I (&&) expr 1 && expr 2 Rezultat je Logički operatori Operator Upotreba Opis I (&&) expr 1 && expr 2 Rezultat je true, jedino ako su oba operanda true, u ostalim slučajevima rezultat je false. ILI (||) expr 1 || expr 2 Rezultat se dobija false, jedino ako su oba operanda false, u ostalim slučajevima rezultat je true. NE (!) !expr Rezultat se dobija komplement od vrednosti operanada. Ako je operand true, rezultat je false, ako je operand false, rezultat je true

Logički a = true; b = false; c = a || b; d = Logički a = true; b = false; c = a || b; d = a && b; f = (!a && b) || (a && !b); g = !a; document. write( " a = " + a + "
" ); document. write ( " b = " + b + "
" ); document. write ( " c = " + c + "
" ); document. write ( " d = " + d + "
" ); document. write ( " f = " + f + "
" ); document. write ( " g = " + g); n Rezultat izvršavanja prethodnog primera je: a = true b = false c = true d = false f = true g = false

Operatori poređenja Operator Upotreba Opis Jednakost (==) Rezultat je true ako su operandi jednaki Operatori poređenja Operator Upotreba Opis Jednakost (==) Rezultat je true ako su operandi jednaki x == y rezultat je true ako su x i y jednaki. Nejednakost (!=) Rezultat je true ako su operandi različiti. x ! = y rezultat je true ako su x i y različiti. Veće (>) Rezultat je true ako je levi operand veći od desnog operanda. x > y ako je x veće od y. Veće ili jednako (>=) Rezultat je true ako je levi operand veći ili jednak desnom operandu x >= y ako je x veće ili jednako y. Manje (<) Rezultat je true ako je levi operand manji od desnog operanda x < y rezultat je true ako je x manje od y. Manje ili jednako (<=) Rezultat je true ako je levi operand manji ili jednak desnom operandu x <= y rezultat je true ako je x manje ili jednako y. Jednako bez konverzije tipova (===) Rezultat je true ako su operandi jednaki bez konverzije podataka x === y rezultat je true ako su x i y jednaki bez konverzije podataka Različito bez konverzije tipova (!==) Rezultat je true ako su operandi različiti bez konverzije podataka x !== y rezultat je true ako su x i y različiti bez konverzije podataka

Operatori poređenja a = 4; b = 1; c = a < b; d Operatori poređenja a = 4; b = 1; c = a < b; d = a == b; document. write( “ c = “ + c + “
“ ); document. write ( “ d = “ + d ); n Rezultat izvršavanja prethodnog primera je c = false d = false

Funkcije n n Funkcije predstavljaju grupu naredbi koja se može izvršiti kao pojedinačna jedinica Funkcije n n Funkcije predstavljaju grupu naredbi koja se može izvršiti kao pojedinačna jedinica Funkcije su korisne jer čine program preglednijim i lakšim za ažuriranje Kao i bilo koji drugi Java. Script kod, funkcije se moraju definisati u okviru n Rezultat Jovan Simić je 50 godina star.

Primer rada sa objektima <html><body> <script type=“text/javascript”> function osoba(ime, prezime, godine){ this. ime=ime; this. Primer rada sa objektima n Rezultat Petar Simić je 50 godina star.

Primer rada sa objektima <html><body> <script type=“text/javascript”> function osoba(prezime, godine){ this. prezime=prezime; this. godine=godine; Primer rada sa objektima n Rezultat Ivan Simić je 50 godina star.

Kreiranje objekta sa metodom Primer metoda objekta: function mojkrug(x, y, r) { this. xkord Kreiranje objekta sa metodom Primer metoda objekta: function mojkrug(x, y, r) { this. xkord = x; this. ykord = y; this. radius = r; this. povrsina = izr. Povrsinu; this. obim = function () { return ( Math. PI * this. radius * 2 ); }; this. pomeri = pomeri. Krug; } function izr. Povrsinu() { return ( Math. PI * this. radius ); } function pomeri. Krug(x. Pom, y. Pom) { this. xkord += x. Pom; this. ykord += y. Pom; } n

Kreiranje objekta sa metodom Alternativni primer kreiranja metoda objekta: function mojkrug(x, y, r) { Kreiranje objekta sa metodom Alternativni primer kreiranja metoda objekta: function mojkrug(x, y, r) { this. xkord = x; this. ykord = y; this. radius = r; } mojkrug. prototype. povrsina = function () { return ( Math. PI * this. radius ); } mojkrug. prototype. obim = function () { return ( Math. PI * this. radius * 2 ); }; mojkrug. prototype. pomeri = function (x. Pom, y. Pom) { this. xkord += x. Pom; this. ykord += y. Pom; }; n

Korišćenje metoda Primer korišćenja metoda iz prethodnog primera: var testkrug = new mojkrug(3, 4, Korišćenje metoda Primer korišćenja metoda iz prethodnog primera: var testkrug = new mojkrug(3, 4, 5); testkrug. pomeri(2, 3); document. write( ‘Površina kruga je ' + testkrug. povrsina() ); document. write( ‘
Obim kruga je ' + testkrug. obim() ); n Rezultat prethodnih komandi je: Površina kruga je 78. 53981633974483 Obim kruga je 31. 41592653589793 n

Ugrađeni objekti n n n n Array - niz Reg. Exp – uzorci za Ugrađeni objekti n n n n Array - niz Reg. Exp – uzorci za pretraživanje String - znakovni niz Date – vreme Event – objekti koje generišu događaji Boolean – logička promenljiva Math - Matematički objekt DOM – (X)HTML i Java. Script objekti

2. Kontrola toka n n Ternarni operator If-else naredba Switch naredba Petlje n n 2. Kontrola toka n n Ternarni operator If-else naredba Switch naredba Petlje n n n Izlazi iz blokova n n n For petlja While petlja Break Continue With naredba

Ternarni operator Sintaksa: log. Izraz ? izraz 1 : izraz 2 n gde je Ternarni operator Sintaksa: log. Izraz ? izraz 1 : izraz 2 n gde je izraz log_izraz bilo koji izraz čiji rezultat je vrednost logičkog tipa. Ako je rezultat izraza true, onda se izvršava izraz 1, u suprotnom izraz 2. n Primer: kolicnik = (imenioc ==0 ? 0 : brojioc/ imenioc) n

Kontrole toka - if Sintaksa: if (log. Izraz) {naredbe 1; } [else {naredbe 2; Kontrole toka - if Sintaksa: if (log. Izraz) {naredbe 1; } [else {naredbe 2; }] n Primer: if (x == 8) { y=x; } else { z=x; y=y*x; } n

Kontrola toka - if Još jedan primer: if (mesec == 1) ime_meseca = “Januar”; Kontrola toka - if Još jedan primer: if (mesec == 1) ime_meseca = “Januar”; else if (mesec == 2) ime_meseca = “Februar”; else if (mesec == 3) ime_meseca = “Mart”; else if (mesec == 4) ime_meseca = “Maj”; else. . else if (mesec == 12) ime_meseca = “Decembar”; n

Kontrola toka - switch Sintaksa switch (izraz) { case vr 1: naredbe 1; [break; Kontrola toka - switch Sintaksa switch (izraz) { case vr 1: naredbe 1; [break; ] . . . case vr. N: naredbe. N; [break; ] [default: naredbe. Def; ] } n

Kontrola toka - switch Primer: switch(mesec) { case 1: ime_meseca = “Januar”; break; case Kontrola toka - switch Primer: switch(mesec) { case 1: ime_meseca = “Januar”; break; case 3: ime_meseca = “ Mart”; break; case 5: ime_meseca = “Maj”; break; case 7: ime_meseca = “Jul”; break; case 8: ime_meseca = “Avgust”; break; case 10: ime_meseca = “Oktobar”; break; case 12: ime_meseca = “Decembar”; break; case 4: ime_meseca = “ April ”; break; case 6: ime_meseca = “Jun”; break; case 9: ime_meseca = “Septembar”; break; case 11: ime_meseca = “Novembar”; break; case 2: ime_meseca = “ Februar ”; } n

Petlje - while Sintaksa: [inicijalizacija; ] while(log. Izraz){ naredbe; } n n Primer: i=1; Petlje - while Sintaksa: [inicijalizacija; ] while(log. Izraz){ naredbe; } n n Primer: i=1; while(i<=10){ document. write(i+ "
"); i=i+1; }

Petlje - do-while Sintaksa: [inicijalizacija; ] do { naredbe; } while (log. Izraz); n Petlje - do-while Sintaksa: [inicijalizacija; ] do { naredbe; } while (log. Izraz); n Primer: i=1; do { document. write(i+ "
"); i=i+1; } while(i<=10) n

Petlje - for Sintaksa: for(inicijalizacija; log. Izraz; iteracija){ naredbe; } n Primer: for(i=1; i<=10; Petlje - for Sintaksa: for(inicijalizacija; log. Izraz; iteracija){ naredbe; } n Primer: for(i=1; i<=10; i++){ document. write(i+ "
"); } n

Petlje – for-in Sintaksa: for (ime. Promenljive in ime. Skupa) { naredbe; } n Petlje – for-in Sintaksa: for (ime. Promenljive in ime. Skupa) { naredbe; } n Primer: var osoba = {ime: “Pera", prezime: “Mikić", godine: 25}; var tekst = ""; var x; for (x in osoba) { tekst += osoba[x]; } n

Kontrola toka - break Primer: a: { b: { c: { document. write(“pre break-a Kontrola toka - break Primer: a: { b: { c: { document. write(“pre break-a ”); break b; } document. write(“ovo neće biti prikazano ”); } document. write(“posle break-a ”); } n Rezultat: pre break-a posle break-a n

Kontrola toka - break Primer: a: { b: { c: { document. write(“pre break-a Kontrola toka - break Primer: a: { b: { c: { document. write(“pre break-a ”); break c; } document. write(“ovo neće biti prikazano ”); } document. write(“posle break-a ”); } n Rezultat: pre break-a ovo neće biti prikazano posle break-a n

Kontrola toka - continue Primer: for(i=0; i<10; i++){ document. write(i+ “ “); if (i%2 Kontrola toka - continue Primer: for(i=0; i<10; i++){ document. write(i+ “ “); if (i%2 ==0) continue; document. write(“
“); } n Rezultat: 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 n

Komanda with Primer: var a, x, y; var r=10; with (Math) { a = Komanda with Primer: var a, x, y; var r=10; with (Math) { a = PI * r; x = r * cos(PI); y = r * sin(PI/2); } x=r*Math. cos(Math. PI); n

3. Objekti n n n n Array - niz Reg. Exp – uzorci za 3. Objekti n n n n Array - niz Reg. Exp – uzorci za pretraživanje String - znakovni niz Date – vreme Event – objekti koje generišu događaji Math - Matematički objekt DOM – HTML i Java. Script objekti

Osobine i metodi ugrađenih objekata n Mogu se naći na n n n http: Osobine i metodi ugrađenih objekata n Mogu se naći na n n n http: //www. w 3 schools. com/js/default. asp http: //www. w 3. org/TR/DOM-Level-2 HTML/html http: //www. w 3. org/TR/2003/REC-DOM-Level 2 -HTML-20030109/ecma-script-binding. html https: //developer. mozilla. org/en. US/docs/Mozilla/Gecko http: //www. javascriptkit. com/domref/

Niz n n Niz je objekat koji se sastoji iz više elemenata Niz se Niz n n Niz je objekat koji se sastoji iz više elemenata Niz se kreira pomoću reči new i konstruktora Array() na sledeće načine: var ime. Niza = new Array(); ime. Niza = new Array(element 0, element 1, . . . , element. N); n Primeri: var moja. Kola=new Array(“Honda", "Volvo", "BMV");

Pristup elementima niza Pojedinačnom elementu se pristupa tako što se navodi njegov indeks u Pristup elementima niza Pojedinačnom elementu se pristupa tako što se navodi njegov indeks u okviru srednjih zagrada, gde je indeks redni broj elemenata. n Brojanje elemenata u okviru niza startuje sa indeksom nula, 0. n Primer: var moja. Kola=new Array("Honda", "Volvo", "BMV") moja. Kola[2]="Jugo"; document. write(moja. Kola[0], " ", moja. Kola[2]); n Rezultat primera: Honda Jugo n

Osobine i metode objekta niza - Array n n Osobina je length koja predstavlja Osobine i metode objekta niza - Array n n Osobina je length koja predstavlja broj elemenata u nizu Neke od interesantnih metoda su: n n n n concat – spajanje dva niza join – pretvaranje niza u string sort – sortiranje niza reverse – obrtanje redosleda slice – biranje izabranih elemenata push – dodavanje elementa na kraj pull – uzimanje poslednjeg elementa

Osobine objekta Array Primer korišćenja osobine length for(i=0; i<moja. Kola. length; i++){ document. write(moja. Osobine objekta Array Primer korišćenja osobine length for(i=0; i”); } n Rezulat gornjeg primera: n Honda Volvo Jugo

Metode objekta Array - concat Sintaksa metode concat ime. Niza 1. concat(ime. Niza 2, Metode objekta Array - concat Sintaksa metode concat ime. Niza 1. concat(ime. Niza 2, . . . ); n Primer metode: imena 1 = new Array(“Goca”, “Pera”); imena 2 = new Array(“Pavle”, “Aca”); imena=imena 1. concat(imena 2); document. write(imena); n Rezultat primera: Goca, Pera, Pavle, Aca n

Metode objekta Array - join Sintaksa metode concat ime. Niza. join(separator); n Primer metode: Metode objekta Array - join Sintaksa metode concat ime. Niza. join(separator); n Primer metode: imena = new Array(“Goca”, “Pera”, “Pavle”, “Aca”); sva. Imena=imena. join(“. ”); document. write(sva. Imena); n Rezultat primera: Goca. Pera. Pavle. Aca n

Metode objekta Array - sort Sintaksa metode sort ime. Niza. sort(funkcija. Sortiranja); n Primer Metode objekta Array - sort Sintaksa metode sort ime. Niza. sort(funkcija. Sortiranja); n Primer metode: imena = new Array(“Goca”, “Pera”, “Pavle”, “Aca”); document. write(imena. sort()); n Rezultat primera: Aca, Goca, Pavle, Pera n

Datum je objekat koji nosi informaciju o datumu i vremenu n Konstruktor objekta datum Datum je objekat koji nosi informaciju o datumu i vremenu n Konstruktor objekta datum je Date, te se vreme instancira na sledeće načine: ime. Datuma = new Date(); ime. Datuma = new Date(datum. String); ime. Datuma = new Date(godina, mesec, dan) ime. Datuma = new Date(godina, mesec, dan, sat, minut, sekund); n

Datum n Konstruktor Date() bez argumenta daje trenutni datum i vreme Primer: document. write(Date()); Datum n Konstruktor Date() bez argumenta daje trenutni datum i vreme Primer: document. write(Date()); n Rezultat primera: Sat Mar 21 2009 22: 57: 30 GMT+0100 (Central Europe Standard Time) n n n Konstruktor Date(datum. String) za argument može imati bilo koji string koga može da protumači metoda parse GMT (Greenwich Mean Time) odnosno UTC (Universal Coordinated Time) su referentna vremena

Dozvoljeni formati datuma koje prihvata metoda parse Wed, 16 Jun 94 07: 29: 35 Dozvoljeni formati datuma koje prihvata metoda parse Wed, 16 Jun 94 07: 29: 35 EST n Thu, 13 Oct 94 10: 13 -0700 n Wed, 9 Nov 1994 09: 50: 32 -0500 (EST) n 21 dec 93 17: 05 n 21 -dec-93 17: 05 n 21/dec/93 17: 05 n 16 Nov 94 22: 28: 20 PST n

Primeri objekta datum - Date Primeri: danas = new Date(); birthday = new Date( Primeri objekta datum - Date Primeri: danas = new Date(); birthday = new Date("December 17, 1995 03: 24: 00"); rodjendan = new Date(95, 12, 17); birthday = new Date(95, 12, 17, 3, 24, 0); n

Metodi objekta datum - Date n Brojni su metodi objekta datum: get. Date, get. Metodi objekta datum - Date n Brojni su metodi objekta datum: get. Date, get. Day, get. Full. Year, get. Hours, get. Milliseconds, get. Minutes, get. Month, get. Seconds, get. Time, get. Timezone. Offset, get. UTCDate, get. UTCDay, get. UTCMonth, get. UTCFull. Year, get. UTCHours, get. UTCMinutes, get. UTCSeconds, get. UTCMilliseconds, get. Year, parse, set. Date, set. Full. Year, . . .

Metoda objekta Date – parse, UTC Metod parse vraća broj milisekundi do navedenog datuma Metoda objekta Date – parse, UTC Metod parse vraća broj milisekundi do navedenog datuma po lokalnom vremenu od 1. 1. 1970 00: 00 UTC, a metod UTC po UTC-u n Sintaksa: Date. parse(datum. String) Date. UTC(godina, mesec, dan, sat, minut, sekund) n Primer: document. write(Date. parse("Aug 9, 2005")) n Rezultat primera: 1123538400000 n

Metoda objekta Date - get. Time Ovaj metod vraća broj milisekundi do navedenog datuma Metoda objekta Date - get. Time Ovaj metod vraća broj milisekundi do navedenog datuma po lokalnom vremenu (od 1. 1. 1970 00: 00 UTC) n Sintaksa je malo drugačija: datum = new Date(arg); datum. get. Time(); n Primer: d = new Date(“Aug 9, 2005”); document. write(d. get. Time()); n Rezultat primera: 1123538400000 n

Metoda objekta Date - get. Date Ovaj metod vraća dan u mesecu (1 -31) Metoda objekta Date - get. Date Ovaj metod vraća dan u mesecu (1 -31) za navedeni datum n Sintaksa: datum = new Date(arg); datum. get. Date(); n Primer: datum 1 = new Date("December 25, 2001 23: 15: 00"); dan = datum. get. Date(); document. write(dan); n Rezultat primera: 25 n

Metoda objekta Date - get. Day Ovaj metod vraća dan u nedelji (0 -ned, Metoda objekta Date - get. Day Ovaj metod vraća dan u nedelji (0 -ned, 1 -pon. . . 6 -sub) za navedeni datum n Sintaksa: datum = new Date(arg); datum. get. Day(); n Primer: datum 1 = new Date("December 25, 2001 23: 15: 00"); dan = datum. get. Day(); document. write(dan); n Rezultat primera: 2 n

Metoda objekta Date - get. Minutes Ovaj metod vraća minute za navedeni datum, moguće Metoda objekta Date - get. Minutes Ovaj metod vraća minute za navedeni datum, moguće vrednosti su brojevi u opsegu od 0 do 59. n Sintaksa: datum = new Date(arg); datum. get. Minutes(); n Primer: datum 1 = new Date("December 25, 2001 23: 15: 00"); minuta = datum. get. Minutes(); document. write(minuta); n Rezultat primera: 15 n

Metoda objekta Date - set. Date Ovaj metod postavlja dan za navedeni datum. n Metoda objekta Date - set. Date Ovaj metod postavlja dan za navedeni datum. n Sintaksa: datum = new Date(arg); datum. set. Date(dan. UMesecu); n Primer: datum 1 = new Date("December 25, 2001 23: 15: 00"); datum 1. set. Date(2); document. write(datum 1); n Rezultat primera: Sun Dec 02 2001 23: 15: 00 GMT+0100 (Central Europe Standard Time) n

Metoda objekta Date - set. Minutes Ovaj metod postavlja broj minuta za navedeni datum. Metoda objekta Date - set. Minutes Ovaj metod postavlja broj minuta za navedeni datum. n Sintaksa: datum = new Date(arg); datum. set. Minutes(minuta); n Primer: datum 1 = new Date("December 25, 2001 23: 15: 00"); datum 1. set. Minutes(24); document. write(datum 1); n Rezultat primera: Tue Dec 25 2001 23: 24: 00 GMT+0100 (Central Europe Standard Time) n

Metoda objekta Date - to. Locale. String Ovaj metod vrši konverziju datuma u lokalni Metoda objekta Date - to. Locale. String Ovaj metod vrši konverziju datuma u lokalni datum string n Sintaksa: datum = new Date(arg); datum. to. Locale. String(); n Primer: datum 1 = new Date("December 25, 2001 23: 15: 00"); document. write(datum 1. to. Locale. String()); n Rezultat primera zavisi od podešavanja operativnog sistema: 25. децембар 2001 23: 15: 00 n

Metoda objekta Date - to. UTCString Ovaj metod vrši konverziju datuma u datum string Metoda objekta Date - to. UTCString Ovaj metod vrši konverziju datuma u datum string prema UTC standardu n Sintaksa: datum = new Date(arg); datum. to. UTCString(); n Primer: datum 1 = new Date("December 25, 2001 23: 15: 00"); document. write(datum 1. to. UTCString()); n Rezultat primera: Tue, 25 Dec 2001 22: 15: 00 GMT n

danas = new Date( ); bozic. set. Month(0);" src="https://present5.com/presentation/09c4d8687e1b9ab6c87aa3aa0573e601/image-82.jpg" alt="Primer upotrebe Date objekta n Rezultat: Mon Mar 23 2009 00: 12: 50 GMT+0100 (Central Europe Standard Time) Samo 290 dana do Božića!

Uzorak je niz znakova i specijalnih znakova n Konstruktor objekta uzorak je Reg. Exp, Uzorak je niz znakova i specijalnih znakova n Konstruktor objekta uzorak je Reg. Exp, međutim on ne mora da se koristi: ime. Uzorka = new Reg. Exp(“mustra”, “atributi”); var ime. Uzorka = /mustra/atributi; n Gde je mustra niz znakova i specijalnih znakova, a atributi su znakovi koji specificiraju način apliciranja mustre. n Specijalni znakovi se koriste da bi se definisao izraz koji se traži u tekstu. n

Deklaracija uzoraka n n var u. Primer = new Reg. Exp(“HTML”) var u. Primer Deklaracija uzoraka n n var u. Primer = new Reg. Exp(“HTML”) var u. Primer = /HTML/ var u. Primer = new Reg. Exp(“s$”) var u. Primer = /s$/

Osobine i metodi objekta uzorka Osobine uzorka su global, ignore. Case, multiline, last. Index, Osobine i metodi objekta uzorka Osobine uzorka su global, ignore. Case, multiline, last. Index, left. Context, right. Context, … n Metodi uzorka su exec, test, a metodi u kojima uzorak učestvuje su search, match, replace, split n

Specijalni znaci u uzorcima Karakter Slovo ili broj Predstavlja Istu vrednost t Tab znak Specijalni znaci u uzorcima Karakter Slovo ili broj Predstavlja Istu vrednost t Tab znak n Nova linija f Nova strana r Početak linije ” Navodnici uxxxx Unicode karaktera definisan pomoću heksadecimalnog boja xxxx; na primer, u 0009 ima isti efekat kao i t

Specijalni znaci u uzorcima Karakter [. . . ] [^. . . ]. Predstavlja Specijalni znaci u uzorcima Karakter [. . . ] [^. . . ]. Predstavlja pojavljivanje Bilo kog karaktera od onih koji su navedeni između [ i ]. Bilo kog karaktera koji nije naveden između [ i ]. Bilo kog karaktera osim nove linije w Bilo kog ASCII definisanog slova. W Bilo kog karaktera koji nije ASCII definisano slovo. d Bilo koje ASCII definisane cifre D Bilo kog karaktera koji nije ASCII definisana cifra s Blanko znak S Koji nije blanko znak

Primeri uzoraka /[abc]/ n predstavlja jedno pojavljivanje simbola a ili jedno pojavljivanje simbola b Primeri uzoraka /[abc]/ n predstavlja jedno pojavljivanje simbola a ili jedno pojavljivanje simbola b ili jedno pojavljivanje simbola c. /[^abc]/ n predstavlja karakter koji nije simbol a ili b ili c. /ddd/ n Pomoću ovog uzorka se definiše broj koji se sastoji od 5 cifara

Specijalni znaci u uzorcima Oznaka Značenje {n, m} Ponavljanje prethodne grupe najmanje n puta, Specijalni znaci u uzorcima Oznaka Značenje {n, m} Ponavljanje prethodne grupe najmanje n puta, ali najviše m puta. {n, } Ponavljanje prethodne grupe n ili više puta. {n} Ponavljanje prethodne grupe tačno n puta. ? Ponavljanje prethodne grupe jednom ili nijednom. Isto dejstvo kao i {0, 1}. + Ponavljanje prethodne grupe jednom ili više puta. Isto dejstvo kao i {1, }. * Ponavljanje prethodne grupe nijednom ili više puta. Isto dejstvo kao i {0, }. | Alternative. Pojavljivanje izraza sa desne ili pojavljivanje izraza sa leve strane. (. . . ) Grupisanje simbola u jedan objekat nad kojim se mogu koristiti oznake *, +, ? , |, itd. ^ Pretraga uzorka se obavlja na početku stringa $ Pretraga uzorka se obavlja na kraju stringa

Primeri uzoraka n n n n /d{2, 4}/ // uzorak koji označava 2, 3 Primeri uzoraka n n n n /d{2, 4}/ // uzorak koji označava 2, 3 ili 4 pojavljivanje cifara /w{3}d? / // uzorak koji označava tačno tri pojavljivljavanja slova i opciono jedne cifre, npr. string koji odgovara ovom uzorku je „abc 8” ili „qqq”. /s+javas+/ // uzorak koji označava string "java" sa jednim ili više prostora pre ili posle stringa /["]/ // uzorak koji označava karakter navoda /ab|cd|ef/ // uzorak koji označava pojavljivanje ab ili pojavljivanje cd ili pojavljivanje ef /d{3}|[a-z]{4}/ // uzorak koji označava pojavljivanje tri cifre ili 4 mala slova /java(script)? / // uzorak koji označava pojavljivanje stringa „java” ili stringa „javascript” /(ab|cd)+|ef)/ // uzorak koji označava pojavljivanje stringa „ef” ili pojavljivanje jednom ili više puta stringa „ab” ili pojavljivanje jednom ili više puta stringa „cd”

Atributi uzoraka Atribut Značenje i Izvršavanje case-insensitive ispitivanja. g Izvršava globalno ispitivanje, znači pronaći Atributi uzoraka Atribut Značenje i Izvršavanje case-insensitive ispitivanja. g Izvršava globalno ispitivanje, znači pronaći će se sva pojavljivanja definisanog uzorka, a neće se ispitivanje zaustaviti posle prvog pronalaska uzorka. m Rad sa više linija. ^ označava početak linije ili stringa, a $ predstavlja kraj linije ili stringa.

Osobine uzorka – ignore. Case Osobina ignore. Case daje informaciju da li je pretraga Osobine uzorka – ignore. Case Osobina ignore. Case daje informaciju da li je pretraga osetljiva na veličinu slova ili ne. n Sintaksa: var ime. Uzorka = uzorak; ime. Uzorka. ignore. Case; n Primer: var uzorak 1 = /S/i; if(uzorak 1. ignore. Case) {document. write("ignore. Case atribut je on"); } n Rezultat primera: ignore. Case atribut je on n

Osobine uzorka – last. Index Osobina last. Index je indeks poslednjeg znaka koji je Osobine uzorka – last. Index Osobina last. Index je indeks poslednjeg znaka koji je nađen. Sledeće pretraživanje treba da počne od parametra last. Index. n Sintaksa: var ime. Uzorka = uzorak; ime. Uzorka. last. Index; n

Metode uzorka – exec Metoda exec daje sve uzorke iz zadatog teksta. n Sintaksa: Metode uzorka – exec Metoda exec daje sve uzorke iz zadatog teksta. n Sintaksa: var ime. Stringa = string; var ime. Uzorka = uzorak; rez = ime. Uzorka. exec(Ime. Stringa); rez = uzorak. exec(string); … n Promenljiva rez je niz koji sadrži najduži pronađeni uzorak i uzorke koji odgovaraju izrazima u zagradi, a rez. index je index nultog elementa ovog podniza. n

Primer - exec Primer: var moj. Uzorak = /d(b+)(d)/ig; var rezultat = moj. Uzorak. Primer - exec Primer: var moj. Uzorak = /d(b+)(d)/ig; var rezultat = moj. Uzorak. exec("cdb. Bdbsbz"); document. write(rezultat); n Rezultat primera: db. Bd, b. B, d n

Primer – exec - IE <html><body> <script type=“text/javascript”> var uzorak=/Java/g; var text = “Java. Primer – exec - IE n Rezultat Pronađen ‘Java’ na poziciji 0; Sledeća pretraga počinje od 4. Pronađen ‘Java’ na poziciji 35; Sledeća pretraga počinje od 39.

Metode uzorka – test Metoda test traži uzorak u datom tekstu i vraća true Metode uzorka – test Metoda test traži uzorak u datom tekstu i vraća true ukoliko ga nađe ili false ukoliko ne. n Sintaksa: var ime. Stringa = string; var ime. Uzorka = uzorak; rez = ime. Uzorka. test(ime. Stringa); rez = uzorak. test(string); … n

Primer upotrebe last. Index - IE <html><body> <script type=“text/javascript”> var str=“The rain in Spain Primer upotrebe last. Index - IE n Rezultat ain found. Index now at: 8 ain found. Index now at: 17 ain found. Index now at: 28 ain found. Index now at: 43

String je objekat koji sadrži niz znakova n Konstruktor objekta string je String, međutim String je objekat koji sadrži niz znakova n Konstruktor objekta string je String, međutim on ne mora da se koristi: ime. Stringa = new String(string); var ime. Stringa = string; n Gde je string niz znakova pod navodnicima; n

Osobine i metodi objekta string n n Osobina objekta length izračunava broj znakova u Osobine i metodi objekta string n n Osobina objekta length izračunava broj znakova u stringu, i ima istu sintaksu kao i kod objekta niz Brojni su metodi objekta string: n Koji određuju stil niza: • big, small, bold, italics, fontcolor, fontsize, to. Lower. Case, to. Upper. Case, sub, sup, . . . n Koji traže podniz niza: • search, match, replace, char. Code. At, index. Of. . . n Kojima se formiraju novi nizovi: • slice, substring, concat n Za kreiranje linkova: • link, anchor

Metoda objekta string – big, bold, to. Lower. Case, . . . Metodi big, Metoda objekta string – big, bold, to. Lower. Case, . . . Metodi big, bold, to. Lower. Case i slični vraćaju string u specificiranom formatu, i svi imaju sličnu sintaksu. n Sintaksa: var ime. Stringa = String; ime. Stringa. big(); ime. Stringa. bold(); ime. Stringa. to. Lower. Case(); n Primer: var poz = “Dobar dan! ”; document. write(poz. big()+poz. bold()+poz. to. Lower. C ase()); n Rezultat primera: Dobar dan! dobar dan! n

Metode objekta string – fontsize, fontcolor, . . . Metodi fontsize i fontcolor vraćaju Metode objekta string – fontsize, fontcolor, . . . Metodi fontsize i fontcolor vraćaju string u specificiranom formatu, i imaju sličnu sintaksu. n Sintaksa: var ime. Stringa = String; ime. Stringa. fontsize(velicina. Fonta); ime. Stringa. fontcolor(ime. Boje); n Primer: var poz = “Dobar dan! ”; document. write(poz. fontsize(30) + poz. fontcolor(“blue”)+ poz. fontsize(30). poz. fontcolor(“red”)); n Rezultat primera: Dobar dan! n

Metode objekta string – search, replace. . . Metodi search, match, replace i slični Metode objekta string – search, replace. . . Metodi search, match, replace i slični pretražuju string. Search nalazi poziciju uzorka, match nalazi sve podstringove u stringu koji odgovaraju uzorku. n Sintaksa: var ime. Stringa 1 = string 1; ime. Stringa 1. search(uzorak 2); ime. Stringa 1. replace(uzorak 2, string 3); n Primer: var poz = “Dobar dan! ”; document. write(poz. search(“dan”)+”
”); document. write(poz. replace(“dan”, ”san”)); n Rezultat primera: 6 Dobar san! n

Metode objekta string – match Metoda match daje sve uzorke iz zadatkog teksta. n Metode objekta string – match Metoda match daje sve uzorke iz zadatkog teksta. n Sintaksa: var ime. Stringa = string; var Ime. Uzorka = uzorak; ime. Stringa. match(uzorak); string. match(uzorak); … n Primer: x="1 plus 2 jednako je 3". match(/d+/g); document. write(x); n Rezultat primera: 1, 2, 3 n

Metode objekta string – substring, slice. . . Metodi substring, i slice vraćaju deo Metode objekta string – substring, slice. . . Metodi substring, i slice vraćaju deo stringa, i imaju sličnu sintaksu. n Sintaksa: var ime. Stringa = string; ime. Stringa. substr(pocetak, duzina); string. substr(pocetak, duzina); ime. Stringa. slice(pocetak, kraj); n Primer: var poz = "Dobar dan! "; document. writeln(poz. slice(6, 9)); document. write(poz. substr(6, 3)); n Rezultat primera: dan n

Metoda objekta string – link Metoda link služi za specificiranje linka. n Sintaksa: var Metoda objekta string – link Metoda link služi za specificiranje linka. n Sintaksa: var ime. Stringa = string 1; var URL = string 2; ime. Stringa. link(URL); n Primer: var str="Free Web Tutorials!"; var str 2= "http: //www. w 3 schools. com"; document. write(str. link(str 2)); n Rezultat primera (vodi na URL w 3 schools): Free Web Tutorials! n

Math je objekat čije su osobine matematičke konstante, a metode su matematičke funkcije n Math je objekat čije su osobine matematičke konstante, a metode su matematičke funkcije n Matematičke konstante: var ime. Promenljive = Math. osobina; n Matematičke funkcije: var ime. Promenljive = Math. metoda(ime. Promenljive 1, ime. Promenljive 2, …); n Promenljive u okviru Math objekta su brojevi, a argumenti metoda mogu biti i konstante. n

Osobine i metodi objekta Math Osobine objekta Math su sledeće konstante: E, LN 2, Osobine i metodi objekta Math Osobine objekta Math su sledeće konstante: E, LN 2, LN 10, LOG 2 E, LOG 10 E, PI, SQRT 1_2, SQRT 2 n Metode objekta Math su sledeće funkcije: abs(x), acos (x), asin(x), atan(x), atan 2(y, x), ceil(x), cos(x), exp(x), floor(x), log(x), max(x, y), min(x, y), pow(x, y), random(), round(x), sin(x), sqrt(x), tan(x)… n

Metoda objekta Math - PI Osobina PI je ustvari konstanta. Sintaksa svih osobina objekta Metoda objekta Math - PI Osobina PI je ustvari konstanta. Sintaksa svih osobina objekta Math je ista. n Sintaksa: var ime. Promenljive = izraz (Math. PI); n Primer: var r=2; var povrsina. Kruga=r*r*Math. PI; document. write(povrsina. Kruga); n Rezultat primera: 12. 566370614359172 n

Metoda objekta Math - max Metoda max je ustvari matematička funkcija. n Sintaksa: var Metoda objekta Math - max Metoda max je ustvari matematička funkcija. n Sintaksa: var ime. Promenljive = izraz (max(ime. Promenljive 1, ime. Promenljive 2)); n Primer: var r 1=2; r 2=3; var max 1 = Math. max(r 2, Math. PI); max 2 = Math. max(r 1, 1); document. write(max 1+ “
”+max 2); n Rezultat primera: 3. 141592653589793 2 n

Objekat Event se generiše automatski kada god se desi neki od događaja n Svaki Objekat Event se generiše automatski kada god se desi neki od događaja n Svaki objekt generisan usled nekog događaja ima svoje osobine n

Događaji Kod Nastaje kada korisnik. . . on. Blur izađe iz fokusa elementa forme Događaji Kod Nastaje kada korisnik. . . on. Blur izađe iz fokusa elementa forme ili frejma ili prozora on. Click klikne na dokument, element forme ili link on. Change promeni vrednost izabranog elementa forme on. Focus uđe u fokus nekog elementa forme, frejma ili prozora on. Load učita stranicu u brauzer on. Mouse. Over on. Mouse. Out pređe pokazivačem miša preko linka ili površine izađe kurzorom miša sa određene površine ili linka on. Select izabere tekstualno polje elementa forme on. Submit izvrši slanje forme on. Unload napusti stranicu on. Reset resetuje sadržaj forme on. Error dobije grešku prilikom učitavanja slike ili stranice on. Abort prekine učitavanja slike ili stranice

Osobine objekta Event type – tip događaja n button – na koje dugme miša Osobine objekta Event type – tip događaja n button – na koje dugme miša je bilo kliknuto n client. X, client. Y – x i y koordinata kursora u odnosu na trenutni prozor n screen. X, screen. Y – x i y koordinata kursora u odnosu na ekran n. . . n

Primer primene osobine objekta Event Primer primene osobine objekta Event

Primer primene osobine objekta Event Primer primene osobine objekta Event

Primer primene osobine objekta Event Primer primene osobine objekta Event

DOM objekti n DOM (Document Object Model) objekti su n n n window – DOM objekti n DOM (Document Object Model) objekti su n n n window – aktivni prozor navigator – daje info o brauzeru history – istorija brauzovanja screen – podaci o ekranu location – rad sa URL-om document – aktivni dokument je HTML DOM objekat svi HTML elementi su HTML DOM objekti http: //www. w 3. org/TR/DOM-Level-2 -HTML/html http: //www. w 3. org/TR/DOM-Level-2 -HTML/ecma-scriptbinding. html https: //developer. mozilla. org/en/Gecko_DOM_Reference http: //www. javascriptkit. com/domref/index. shtml

Zajedničke osobine DOM objekata n n n attributes[] – niz atributa elementa children[] – Zajedničke osobine DOM objekata n n n attributes[] – niz atributa elementa children[] – niz dece elementa class. Name – ime klase elementa id – id elementa inner. HTML – sadržaj elementa node. Name – ime entiteta node. Value – vrednost entiteta parent. Node – roditelj entiteta style – stil elementa next. Sibling – sledeći brat/sestra. . .

Zajedničke metode DOM objekata append. Child(element) get. Attribute(ime. Atributa) get. Elements. By. Tag. Name(ime. Zajedničke metode DOM objekata append. Child(element) get. Attribute(ime. Atributa) get. Elements. By. Tag. Name(ime. Taga) get. Elements. By. Name(ime. Name. Atributa) has. Attribute(ime. Atributa) insert. Before(novi. Element, target. Element) remove. Attribute(ime. Atributa) remove. Child(element) replace. Child(novo. Dete, staro. Dete) create. Element(element). . .

Osobine i metode DOM objekata n n n Osim zajedničkih svaki objekat ima svoje Osobine i metode DOM objekata n n n Osim zajedničkih svaki objekat ima svoje osobine i metode Specifične osobine (X)HTML elemenata kao objekata su jednake njihovim atributima, dok su osobine elementa