Скачать презентацию Dosadašnja suradnja Tekstilno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Скачать презентацию Dosadašnja suradnja Tekstilno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u

a213a8410787c78d4a7b8d4bbded1339.ppt

  • Количество слайдов: 8

Dosadašnja suradnja Tekstilno – tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruge za očuvanje tradicijskih Dosadašnja suradnja Tekstilno – tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruge za očuvanje tradicijskih zanata Gačanka iz Otočca Na Drugom kongresu hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva održanog u Splitu 2007. godine prikazan je projekt koji je tada bio u fazi predprijave.

Izrada programa trajnog educiranja, motrenja, iskorištavanja i bojadisanja domaće vune na tradicijski način s Izrada programa trajnog educiranja, motrenja, iskorištavanja i bojadisanja domaće vune na tradicijski način s pilot projektom Đurđica Parac-Osterman 1 Ana Sutlović1 Martinia Ira Glogar 1 Vedran Đurašević1 Dragica Rogić2 Sveučilište u Zagrebu Tekstilno - tehnološki fakutet e-mail: djparac@ttf. hr ; ana. sutlovic@ttf. hr 1 Udruga za očuvanje tradicijskih zanata GAČANKA Otočac e-mail: gacanka@yahoo. com 2

Projekt je u fazi predprijave za Tehnologijski istraživačko-razvojni projekti (TEST), nositelj projekta Tekstilno-tehnološki fakultet, Projekt je u fazi predprijave za Tehnologijski istraživačko-razvojni projekti (TEST), nositelj projekta Tekstilno-tehnološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, a partner Udruga za očuvanje tradicijskih zanata GAČANKA Otočac. Ova Udruga bavi se tradicijskim načinom bojadisanja vuna, međutim, potreba za edukacijom i izgradnjom centra koji bi bio temeljen na ekološkim tehnologijskom i strategijskim razvoju područjima kao što je Lika. osnovama gospodarstva doprinosi posebno u dugoročnom nerazvijenim

ZAŠTO TRADICIJA ? Porast interesa za primjenu prirodnih bojila temelji se ne samo u ZAŠTO TRADICIJA ? Porast interesa za primjenu prirodnih bojila temelji se ne samo u sustavu zaštite nacionalne baštine i u njihovim multifunkcionalnim svojstvima (dobra zaštita od UV zračenja, maskirna svojstva, inhibiraju rast nekih patogenih bakterija), već što i obojeni odjevni predmet ima i drugačiji ekonomsko-turistički značaj, primjer neke svjetske zemlje. Ova bojila po kemijskom sastavu su najčešće flavonidna, karotinska antrakinonska, naftolkinonska, indigoidna i dr. te odabirom metalnih soli daju čitavu paletu tonova boja. Ova bojila su i biološki razgradljivija u usporedbi sa sintetskim, neznatne toksičnosti.

CILJ Projekt je temeljen na rješavanju problema domaćih vuna koje su uglavnom neopravdano ekološki CILJ Projekt je temeljen na rješavanju problema domaćih vuna koje su uglavnom neopravdano ekološki otpad. Sustav trajnog educiranja, motrenja, iskorištavanja i bojadisanja domaće vune na tradicijski naèin s precizno utvrđenom lokacijom temeljiti će se i djelom na realizaciji europskog projekta EUREKA “Textilwet” u cilju izgradnje biološkog sustava pročišćavanja otpadnih voda nakon pranja i bojadisanja vune. Krajnji cilj je da se u projektu obuhvate i ostala područja u Hrvatskoj gdje se razvija stočarstvo, a vuna za sada predstavlja ekološki problem. Na temelju rezultata rada izradit će se pilot postrojenje kojim bi se realizirao projekt.

DOSADAŠNJA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA (od 1994. do 2005. ) · Ðurđica Parac-Osterman, Boris Karaman, Agata DOSADAŠNJA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA (od 1994. do 2005. ) · Ðurđica Parac-Osterman, Boris Karaman, Agata Vinčić: Trebaju li vode od pranja sirove vune biti ekološki problem, Tekstil 43 (2), 1994. , 82 -83 · Mihaela Pervan: Narodna nošnja regije Otočac kao inspiracija za oblikovanje tekstila i odjeće, Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, diplomski rad, Mentor: prof. dr. sc. Ðurđica Parac-Osterman, 1998. · Sanja Bućan: Kemijsko bojadisarske karakteristike flavonoidnih bojila dobivenih ekstrakcijom iz kore jasena, Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, diplomski rad, Mentor: prof. dr. sc. Ðurđica Parac-Osterman, 1999. · Anita Markulin: Biološka analiza prirodnih bojila iz kore jasenovog drveta, Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, diplomski rad, Mentor: prof. dr. sc. Ðurđica Parac. Osterman, 1999. · Boris Karaman, Ðurđica Parac-Osterman, Ana Horvat: Kemijsko bojadisarske karakteristike flavonoidnih bojila dobivenih ekstrakcijom iz kore jasena, XVI. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Split, 1999. · Ðurđica Parac-Osterma, Boris Karaman, Ana Horvat: Purification of coloured waste waters by cut up small rind of oak adsorption, Povoa de Varzim, 2000. · Ðurđica Parac-Osterman, Boris Karaman, Ana Horvat, Mihaela Pervan: Bojadisanje vune prirodnim bojilima u svjetlu etnografske baštine Like, Tekstil 50 (7), 2001. , 339 -344 · Ðurđica Parac - Osterman, Vedran Ðurašević: Biological Treatment Of Coloured Waste Water Using Wetland System, 5 th International Instambul Textile Conference "Recent Advances in Innovation and Enterprise in Textiles and Clothing" Istanbul, Turkey, 2005. · Tjaša Griessler Bulc, Vera Golob, Ðurđica Parac-Osterman, Ana Sutlović, Vedran Ðurašević: The Use of Constructed Wetland for Dye-house Waste Waters Treatment. Ajdovšèina, Slovenija (Research within Eureka Textilwet E!2983 Project), EMCO, Dubrovnik, 2005.

Iskreno se nadamo i veselimo budućoj suradnji. . . Iskreno se nadamo i veselimo budućoj suradnji. . .