Скачать презентацию 4 Dubrovnik od 1667 -1808 Potres 1667 Скачать презентацию 4 Dubrovnik od 1667 -1808 Potres 1667

4. Dubrovnik od 1667-1808..ppt

  • Количество слайдов: 8

4. Dubrovnik od 1667 -1808. 4. Dubrovnik od 1667 -1808.

Potres 1667. • • • Potresa je u Dubrovniku bilo i prije 1667. – Potres 1667. • • • Potresa je u Dubrovniku bilo i prije 1667. – kronike spominju potrese onaj 1520. nakon kojega je izgrađena zavjetna crkva sv. Spasa na Placi Potres 1667. bio je uistinu katastrofalnog učinka, srušio je veliki dio grada, Knežev dvor je bio jako oštećen – južno pročelje, istočno krilo, gornji trijem u atriju, urušio se krov arsenala, a srušene su i brojne crkve i samostani - katedrala, crkva Sv. Barbare, crkva sv. Foske, crkva sv. Jakova (na mjestu današnje crkve sv. Josipa) crkve sv. križa i sv. Lucije (na mjestu današnje Isusovačkea crkve), crkva sv. martina u posjedu ženskog samostana sv. Andrije koji je također porušen, crkva sv. Nikole Tolentina s hospicijem, crkva sv. Petra Klobučića/Petar Mali sa svojim hospicijem, ženski samostan sv. Marka/sv. Bartolomej čije su redovnice sve poginule u potresu, ženski samostan sv. Arhanđela pokraj današnjeg stubišta prema isusovačkoj crkvi, ženski samostan sv. Tome u Pustijerni, i crkva sv. Petilovrijenci koja je poslije ponovo izgrađena,

Obnova Grada • Vrlo brzo nakon potresa započelo se s obnovom porušenog Grada – Obnova Grada • Vrlo brzo nakon potresa započelo se s obnovom porušenog Grada – ona je započela odmah nakon što je uspostavljen red • Brzo i odlučno obnovljena je crkva sv. Vlaha, koja je preživjela potres i morala je preuzeti ulogu uništene katedrale dok ova ne bude ponovno izgrađena • U poslovima obnove grada osobito se istakao Stjepan Gradićpripadnik jedne od najstarijih i najutjecajnijih patricijskih obitelji – svećenik, diplomat, znanstvenik, kozmopolit • Gradić je također od rimskih arhitekata i drugi stručnjaka tražio da dođu u Dubrovnik pripomoći u obnovi – Giulio Ceruti došao je 1667. , Pier Antonio Bazzi, 1680. , a u obnovi su angažirani i mnogi drugi Talijani – dubrovački kardinal-protektor bio je tada Giulio Barberini • Gradićev najveći doprinos je angažman Andree Buffalinija iz Urbina, 1671. čije je nacrte za katedralu prihvatio štedljivi dubrovački Senat

Barokni grad • Završetak gradnje katedrale 1713. bio je važan događaj koji je u Barokni grad • Završetak gradnje katedrale 1713. bio je važan događaj koji je u izvjesnom smislu značio oporavak Dubrovnika od potresa • Barokni Dubrovnik izgrađen je pod utjecajem talijanskog baroka, ali osim nekoliko novih manjih urbanih poteza blokovi obnovljenih gradskih kuća pratili su raniju urbanističku matricu grada • 1682. u dijelu potresom srušenog Arsenala podignuto je kazalište; u njemu su nastupale brojne amaterske družine ali i glumačke družine iz Italije koje su dolazile na poziv stalnog plemičkog odbora

Pad Republike • • 1807. mirom u Tilsitu između Francuske i Rusije definirane su Pad Republike • • 1807. mirom u Tilsitu između Francuske i Rusije definirane su sfere utjecaja u jugoistočnoj Europi; Rusija se odrekla Kotora, a Dubrovnik je prepušten Napoleonu General Marmont je postavljen za zapovjednika francuske vojske u Dalmaciji; 12. VIII. 1807. stigao je u Dubrovnik. Marmont je proglas o ukidanju i aneksiji Republike objavio 31. siječnja 1808. , a za svoj postupak od Napoleona je 18. veljače dobio potpunu potporu

Francuska uprava • • • Za francuske uprave gradom stvorene su nove upravne i Francuska uprava • • • Za francuske uprave gradom stvorene su nove upravne i pravosudne strukture, iako se primjenjivala većina starih zakona Otvorene su prve državne osnovne škole – u Dubrovniku, Cavtatu, Stonu i Orebićima Uvedena je građanska institucija braka i zabrana (navodno zbog zdravstvenih razloga) pokapanja unutar crkava Uprava starog Dubrovnika modificirana je tako u svjetlu francuskih ideja liberalne modernizacije Francuzi su započeli izgradnju utvrda na Srđu (Fort Impérial, 1812. ), Žarkovici (Fort Delgorgue), te na otocima Daksi i Lokrumu (Fort Royal) U traženju Dubrovčana da se obnovi Republika London je podupro Beč – zadnji čin dubrovačke političke drame dogodio se Elafitskim otocima koje je 30. lipnja 1815. predao Austriji – time je Dubrovnik definitivno pao pod austrijsku vlast pod kojom je ostao sve do 1918.

Lorenzo Vitlleschi i intervencije u 19. st. • • • Iako je bilo određenih Lorenzo Vitlleschi i intervencije u 19. st. • • • Iako je bilo određenih uspješnih arhitektonskih zahvata u dubrovačko urbano tkivo ponašanje Austrijanaca u odnosu na povijesne spomenike bilo je dosta tvrdo Jedan od onih koji su s ljubavlju i smislom radili određene zahvate bio je arhitekt Lorenzo Vitelleschi-. ; njemu se mogu zahvaliti opis i nacrti gotovo svih važnijih građevina na dubrovačkom području; bilo je to za arhitekta prilično zahtjevno razdoblje jer je dosta objekata javne namjene kao i crkvenih građevina trebalo popravljati nakon rusko-crnogorskog pustošenja 1806. i velikih potresa 1822. i 1823. Ipak, nije bio pristalica bezuvjetne modernizacije; Vitelleschija se na temelju njegova djelovanja može smatrati ocem dubrovačke konzervatorske službe jer nikad nije težio rušenju, nego prilagodbi građevina-spomenika novoj funkciji. 1853. radi proširenja operativne obale u gradskoj luci srušena je kula Ribarnice 1864. nakon požara srušena je zgrada Stare vijećnice i dio Arsenala, a ostatak pretvoren u vojnu pekarnicu

Dubrovnik od 1815. do našeg vremena • Od 1815 -1918. Dubrovnik je u sklopu Dubrovnik od 1815. do našeg vremena • Od 1815 -1918. Dubrovnik je u sklopu kraljevine Dalmacije; tretiran je kao lokalno središte, odnosno kao vojna utvrda • Od 1918 -1941. u sklopu je Države Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon toga Kraljevine Jugoslavije unutar koje je jedno vrijeme čak uklopljen u Zetsku banovinu, a na kraju u Banovinu hrvatsku • Od 1945. dio je Socijalističke Republike Hrvatske, jedne od 6 republika ujedinjenih u SFRJ • Od 1991. sastavni je dio samostalne Republike Hrvatske