10 Zlatarstvo u Dubrovniku Rani zlatarski radovi

10. Zlatarstvo u Dubrovniku

Rani zlatarski radovi • Dubrovnik je jedan od najstarijih i najznačajnijih centara domaćeg zlatarstva • Najraniji zlatarski radovi sačuvani su iz 11. i 12. st. • Zlatarstvo nagli uspon bilježi već krajem 13. st. i u 14. st. da bi kulminaciju doživjelo i u kvaliteti i u broju artefakata tijekom 15. i 16. st. • Od poč. 2. pol. 16. st. nadalje počela je opadati kreativna snaga dubrovačkih zlatara • No, broj zlatara se ne smanjuje; dapače, tijekom 17, 18. i 19. st. se povećava

Zatarski uradci – relikvije iz Riznice dubrovačke katedrale, 10/11 -15. st.

Riznica dubrovačke katedrale

Zlatarski proizvodi za domaće potrebe i izvoz • Zlatari i zlatarski obrt bili su iznimno cijenjeni • Zlatari su osim izrade nakita radili i razne posude, te rezali kalupe za medalje i novac • Umjetnička vrijednost proizvoda i njihove izradbe je velika; u trgovini Dubrovnika imali su izuzetno i značajno mjesto upravo zbog kvalitete zlata i srebra • Neki su zlatarski radovi postajali izvozna roba i time pridonosili uspješnosti dubrovačke trgovine • Glavni preduvjet za snažan razvoj zlatarstva u Dubrovniku bilo je postojanje obilja sirovina, ponajprije srebra koje se uvozilo iz bosanskih i srpskih rudnika u kojima su Dubrovčani radili i imali uloženi kapital

Suzbijanje strane konkurencije • U bosanskim i srpskim rudnicima Dubrovčani su bili ne samo zakupnici rudarskih okna već su se bavili i trgovinom, te su već zarana od bosanskih i srpskih vladara pribavili posebne povlastice i beneficije • Zlatari su i u Dubrovniku imali određene beneficije čime je domaće zlatarstvo već zarana bilo potpomognuto i zaštićeno od inozemne konkurencije • Kako je već početkom 14. st. prodaja predmeta od dragocjenih metala bilo vrlo razvijena, Dubrovačka Republika se u siječnju 1327. g. morala, na zahtjev svojih zlatara, pobrinuti da suzbije stranu konkurenciju

Odluka o kvaliteti proizvoda • S time u vezi izdalo je Malo vijeće 6. siječnja 1327. g. odluku kojom se nalaže “da svi zlatari u gradu moraju u svom radu obrađivati dobro srebro od sterlina, dobro ga pozlaćivati i zakonski mjeriti, te da nitko ne smije prodati bilo koji rad od srebra pozlaćenog ispod 22 groša za unču pod kaznom od 10 perpera i da svaki drugi rad od bijelog srebra nitko ne može prodavati niže od 16 groša za unču i to pod istom kaznom. ”

Zlatarski predstavnik u vlasti • Ovaj je propis donesen većinom glasova svih zlatara u gradu • Izabran je i njihov predstavnik - konsul – sudac Marin de Basilio, na godinu dana. • Također je odlučeno da nitko ne smije raditi bilo koji rad za manje od 4 groša za unču

Sterlinška smjesa • Republika je stalno pazila na kvalitetu zlata i srebra i smjesu od koje su se pravili predmeti – kvaliteta srebra i srebrenih proizvoda doprinosila je dobrom glasu i uspješnosti trgovine • 1277. g. naredila je svim zlatarima da ne smiju izrađivati nakit i posuđe od srebra koje je lošije od tzv. ”sterlinške smjese”, propisane za izradu takvih proizvoda • 1352. g. utvrđeno je da se sterlinška smjesa mora sastojati od 15 unca finog srebra i 1 unce bakra • Zlataru koji bi prekršio ovu naredbu, uz obveznu novčanu globu od 5 perpera, bila bi zatvorena i radionica

Službeni žig Republike • Naravno bilo je i prekršaja • No da bi se osigurala visoka kvaliteta materijala svaki predmet izrađen od zlata i srebra morao je biti proviđen službenim žigom Dubrovačke Republike, kao i inicijalima majstora koji je taj predmet izradio • Usprkos strogim odredbama, nastavilo se ponekad s krivotvorenjima te je Republika bila primorana 1451. g. izdati proglas o upotrebi pečata s glavom Sv. Vlaha i pečata trgovaca (za njihovu robu) pod kaznom odsijecanja desne ruke

Dubrovačka punca • Žig Dubrovačke Republike – punca – bila je u obliku stilizirane ponešto zbijene glave Sv. Vlaha s niskom biskupskom mitrom na glavi • Najstarija dubrovačka punca potječe iz 15. st. • U slijedećim se stoljećima oblik glave sve više izduljuje, a biskupska mitra postaje sve višom i užom

Službeni žig u 16. st. • Službeni žig iz 16. st. pronađen je na kaležu iz župne crkve u Stonu, koji je datiran u 1551. g. • Pokazuje malo izduženiju svečevu glavu s ponešto višom i blago zašiljenom mitrom. • Tom je žigu sličan i službeni žig na dubrovačkim predmetima iz 17. st.

Službeni žig u 17 -18. st. • 17. – 18. st. oblik svečeve glave na službenom žigu se sve više izdužuje, a biskupska mitra postaje sve viša i uža.

Službeni dubrovački žig s kraja 18. i poč. 19. st. prikazuje izduženu svečevu glavu klinasta oblika s niskom i širokom mitrom na glavi

U 19. st. glava Sv. Vlaha se na službenom žigu ponovno izdužuje, dok je mitra povisoka i trokutasta oblika

Nakon pada Republike • Službeni žig Republike koristio se i nakon njezina pada • Žig se koristio na predmetima dubrovačkih zlatara i za vrijeme austrijske vladavine, kao i za vrijeme predratne Jugoslavije

Bratovština Sv. Marka • 1306. g. osnovana bratovština zlatara pod zaštitom Sv. Marka; crkva bratovštine zlatara Sv. Marko bila je podignuta uz samostan benediktinki S. Andrija, u jugozapadnom dijelu grada • Kako bi lakše nadzirali rad zlatara, vlada Republike je odredila u listopadu 1386. g. da se sagrade zlatarske radionice gdje će majstori izrađivati i prodavati svoje radove • Radi lakšeg nadzora zlatarske su se radionice nalazile u istoj ulici (slično kao u Zadru, Veneciji…) • 1395. u Dubrovniku se ta ulica zvala Ruga aurificium

Stroga državna kontrola • Državna je kontrola zlatarskih radova bila vrlo stroga • Svaki je zlatar morao prijaviti koliko je zlata i srebra prodao u svome dućanu • U siječnju 1314. zlatar Marin Radojev je zbog tog što nije uredno prijavio svoju prizvodnju stavljen pod istragu

Kovanje novca • Kao suverena država, i Republika Sv. Vlaha je kovala svoj novac: mince, dinariće, dinare, poludinare, artiluke, perpere, škude, vižiline, libertine, bradane, talire, dukate… • Državna kovnica bila je u Divoni/Sponzi, a započela je s radom 1294. • Kalupe za novce rezali su domaći zlatari zvani kalupari ili cugnisti, ali također i strani, osobito talijanski majstori

Domaći zlatari • Tijekom 13, 14, 15. i 16. st. djeluje u Dubrovniku mnogo domaćih, ali i stranih majstora zlatara (naravno, nešto manji broj) • • • Prvoje Vasilij Maroje Krasin Dešimirov Radomir Kotrljić Pasko Radićev Gjivo Prodanov Utješan Klapčić Pavko Antojević Ivan Progonović Radun Nahodović

Strani majstori zlatari • Već u 13. st. U Dubrovniku djeluju i majstori iz Venecije: Ivan, Blasius i Laurencije • U 14. st. – u gradu rade Mlečani Petar i Bartolo di Jacopo della Donna • U 15. st. – tu je Frano iz Bergama • u Dubrovnik su dolazilii zlatari iz Njemačke (Ivan iz Basela, 15. st. ), te zlatari iz Kotora, Zadra, Senja…

Bene Čibranov • U ožujku 1366. g. Bene Čibranov obećao je rizničarima katedrale u Dubrovniku izraditi pozlaćenu palu s 14 pozlaćenih likova • To je predstavljalo značajnu umjetninu • Prikaz ljudskih likova predstavlja najveći domet zlatarstva

Srebrene pale u crkvama • Srebrnu palu imali su i dubrovački franjevci • 1. pol. 14. st. • 21 lik od srebra

Srebrena pala za katedralu • U studenom 1457. Republika je odlučila da se za katedralu izradi nova pozlaćena pala za glavni oltar • Posao je povjeren zlataru Stjepanu Martinoviću • Pala je propala u potresu 1667.

Srebrena pala za crkvu Sv. Vlaha • U prosincu 1417. g. ugovorili su Nikola Lovrov Firentinac i Frano iz Bergama izradu srebrne pale s 18 svetačkih likova, pozlaćene i ukrašene emajlom za crkvu Sv. Vlaha

Lovro Firentinac • Nikola Lovro Firentinac obvezuje se u ožujku 1422. da će iskovati pozlaćenu palu za glavni oltar Dominikanske crkve, s likovima i emajlom, ali obvezu nije dovršio • Palu su dovršili drugi majstori, ali nije sačuvana

Srebrni kipovi svetaca za dubrovačke crkve • Dubrovački su zlatari osim oltarnih pala izrađivali i velike srebrne i pozlaćene kipove za katedralu, crkvu Sv. Vlaha i ostale dubrovačke crkve • Od svih tih kipova sačuvao se samo kasnogotički kip Sv. Vlaha

Pozlaćeni kip Sv. Vlaha, sredina 15. st. , nepoznati dubrovački zlatar, Crkva Sv. Vlaha

Dubrovački majstor, Kip Sv. Vlaha, sredina 15. st. , crkva Sv. Vlaha, detalj

Nestanak velikog broja zlatarskih izrađevina • U odnosu na brojnost dubrovačkih zlatara u 14. , 15. i 16. st. sačuvan je relativno mali broj njihovih radova po crkvenim riznicama dubrovačkog kraja • Stari i oštećeni predmeti često su bili pretopljeni i od njih su izrađivani novi i “moderniji”, u skladu sa suvremenim stilom i ukusom • Također , nestanku mnogih zlatarskih izrađevina kumovale su: • Krađe • Uništavanje • Prodaja radi troškova popravka najznačajnijih sakralnih zdanja u gradu • 1667. potres i požar…

• U požaru 1642. g. uništen oratorij bratovštine Sv. Krunice u Dominikanskoj crkvi • Zbog nedostatka novca bratimi su bili prisiljeni prodati srebrninu koju su posjedovali.

Oklop za lubanju Sv. Lovrijenca, 1348. • Najstariji signirani i datirani predmet nastao u Dubrovniku je kasnogotički pozlaćeni oklop za lubanju Sv. Lovrijenca u Riznici katedrale iz 1348. • Na rubu kalote je zapis: RELIQUIE SANTI LAVRENTI MAISTER GUILERMVS ME FECIT A. DNI. MCCCXLVIII • Taj relikvijar je rad majstora Guljerma koji je došao u Dubrovnik najvjerojatnije iz Njemačke • S njime i s mletačkim zlatarom Cavalcantijem združuje se 1350. dubrovački zlatar Radoje. Majstor Guljermo se ubrzo osamostaljuje i već je 1355. uzeo i pomoćnika, a među njima i zadarskog zlatara Petra

Relikvijar lubanje sv. Lovra • Relikvijar okova lubanje Sv. Lovrijenca, 1348. • Na tjemenu ukrašen iskucanom biljnom ornamentacijom izvedenoj na proboj • Pomalo sjevernjački štih • Na donjem ukrasnom pojasu kalote iskucan je niz uspravnih velikih listova vinove loze sa sićušnim grozdovima Motiv dosta čest na zlatarskim radovima s kraja 14. i poč. 15. st. kao i u Zadru, Veneciji… •

Relikvijar glave Sv. Lovrijenca, 1348.

Relikvijar noge sv. Nocenta • U riznici dubrovačke katedrale sačuvan je relikvijar noge Sv. Nocenta koji je ukrašen vrlo sličnim motivom uspravnih listova vinove loze i malenih grozdova • Zapis RELIQUIE SANCTIS NONCENTIS MAGISTER GV… • Još jedno Guljermovo djelo? !

Relikvijar noge sv. Nocenta

Relikvijar glave Sv. Andrije • Dubrovački majstor • Okov lubanje Sv. Andrije • MAGISTER NICOLA D´PRAPAZO ME FECIT • Kraj 14. /poč. 15. st.

Relikvijar glave Sv. Andrije

Relikvijar Sv. Uršule • Riznica Samostana Male braće u Dubrovniku • Sv. Uršula • CAPVT SANTE VRSVLE VIRGINES (s unutarnje strane krune) • Dubrovački majstor, kraj 14. st.

Relikvijari biste • S kraja 14. i početka 15. st. potječu biste relikvijari iz Riznice dubrovačke katedrale • Izražajne i impresivne glave • Tvrdo i kruto izvedene stroge crte lica, bademaste oči ispupčenih zjenica, obrve srasle iznad korijena nosa i karakterističan način prikaza kose, brade i brkova izvedenih u paralelno urezanim linijama

Riznica katedrale • Kvalitetna svetačka poprsja - relikvijari • Domaći majstori • Kraj 14. /poč-15. st. • Stilom i oblikovanjem slični svetačkim poprsjima iz zadarskih riznica • • Veze Dubrovnika i Zadra bile vrlo razvijene. Zadarski majstori, došavši tijekom 14. st. u Dubrovnik, donijeli su iz svoje zlatarski razvijene sredine iskustva i znanja te ih prenijeli svojim dubrovačkim kolegama. • Sred. 14. st. u Dubrovniku djeluju 2 zadarska majstora Ivan i Petar; Ivan se udružuje s dubr. zlatarom Nižom, a Petar s majstorom Guljermom • Petar se obvezuje u listopadu 1355. g. da će skovati srebrne i zlatne predmete u Guljermovom dućanu i da se neće zaposliti u radionicama drugih majstora, ukoliko ne otvori vlastitu, a Guljermo izjavljuje da će mu dati sve što mu je potrebno za rad.

Talijanski majstor (? ), Relikvijar glave svetice, 14. /15. st. riznica Katedrale

Dubrovačko zlatarstvo u 15. st. • Tijekom 15. st. zlatarstvo postaje sve kvalitetnije • Ukras uspravnih listića vinove loze i grozdovi zamjenjuje elegantna i živahna vitica vinove loze • Izrada je sve preciznija i finija, a ukrasi bogatiji i raskošniji • Često se koristi srebrni i pozlaćeni filigran • Raznobojni emajl • Ukras od šarenog kristalnog kamenja • Ljudski se lik sve češće i vještije prikazuje

Dubrovački majstor, Okov lubanje s polulikovima svetaca, 15. st. , riznica Katedrale

Novi tipovi nodusa • Nodusi kaleža postaju bogatiji • Ukrašeni filigranom, izvedeni na proboj te ukrašeni emajlom i kristalima • Pojavljuje se tip nodusa poput spljoštene jabuke ukrašene užljebinama i ispupčenjima u obliku rozeta ukrašenih emajlom i kristalima • Košarice kaleža raskošno su prekrivene ornamentacijom od pozlaćena ili srebrna filigrana • Drukčiji tip nodusa izveden je u obliku kasnogotičkog tempietta, ukrašenog fijalama, nišama i lukovima unutar kojih su smješteni sićušni lijevani svetački kipići • Nodusi kasnogotičkog arhitektonskog oblika karakteriziraju zlatarske predmete internacionalne gotike te ih nalazimo i u drugim centrima europskog zlatarstva (primjerice u venecijanskom zlatarskom krugu, mađarskom…).

Dubrovački majstor, Monstranca s anđelima, 15. st. , Župna crkva, Lopud

Nepoznati majstor, Relikvijar prsta Sv. Dominika, 15. st. , Muzej Dominikanskog samostana

Dubrovački majstor, Relikvijar ruke Sv. Marije Magdalene, 15. st. , riznica Katedrale, lijevo Dubrovački majstor, Relikvijar ruke Sv. Petra, Sv. Lovrijenca i Sv. Andrije, 15. st. , riznica Katedrale, desno

Označeni radovi • Među sačuvanim radovima iz 15. st. su i radovi dubrovačkih zlatara označeni službenim žigom Dubrovačke Republike • Ponekad je žig popraćen i inicijalima majstora

Srebrena posuda za tamjan, 16. st. , Muzej Dominikansk og samostana

Kalež, oko 1500. , Muzej Dominikanskog samostana Kvalitetan srebrni i pozlaćeni kalež sa šesterolisnom bazom ukrašenom u potpunosti mrežom isprepletenih biljnih vitica Nodus u obliku spljoštene jabuke ukrašen 6 -latičnim rozetama Podnožje i nastavak nodusa heksagonalno su oblikovani. Košarica kaleža također je ukrašena gustim spletom biljnih vitica nadvišenih cvjetnim vijencem

Relikvijar glave Sv. Stjepana, 17. st. , Muzej Dominikanskog samostana

Pozlaćeni pladanj i vaza, radionica nürnberških zlatara Jamnitzera (? ), 16. st. , riznica katedrale

Jerolim Matov, Raspelo s relikvijom drva Sv. Križa, 1536. , riznica Katedrale

Moćnik glave sv. Damjana, 17 -18. st. , Muzej Dominikanskog samostana

Križ srpskog kralja Stefana Uroša II. Milutina (1282 -1321. ), 13 -14. st, moćnici ruku i nogu, 15 -16. st. , Muzej Dominikanskog samostana

Muzej Dominikanskog samostana

Pokaznica, baza i nodus iz Pokaznica , baza i nodus iz 15. st. , 15. st. gornji dio i anđeo rad Miha Glegja iz 2. pol. 18. st. , 18. st. Muzej Dominikanskog samostana